Imamo gladne umirovljenike, ali zato bacamo 400 tona hrane godišnje!
Na jedan od apsurda Lijepe naše ukazuje i podatak da se godišnje u Hrvatskoj baci čak 400 tona hrane. Bio bi to problem sve i da su naši građani siti, no podaci pokazuju da gotovo 50 posto obitelji jedva spaja kraj s krajem, svaki četvrti građanin je na rubu siromaštva, a među njima najviše je umirovljenika koji s malim mirovinama jedva prežive mjesec.
Foto: Pixabay
Slučaj 71-godišnje bjelovarske umirovljenice koja je u jednom trgovačkom centru ukrala kruh, jogurt, par jabuka i bananu zgrozio je javnost. Ne zato što je žena to učinila, nego zato što je očito na neki način, osim ako nije kleptomanka, što čisto sumnjamo, prisiljena krasti jer nema dovoljno sredstava za prehraniti se. Zbog namirnica koje ne vrijede ni 20 kuna, zaustavio ju je zaštitar te pozvao policiju.
Donirana hrana pomogla bi umirovljenicima
S druge strane, čak 400 tona hrane godišnje u Hrvatskoj završi u smeću. Na taj podatak ovih je dana ukazala splitska udruga “MoSt” koja djeluje kao jedan od posrednika u doniranju hrane.
“U Hrvatskoj se baca toliko hrane, dok je istovremeno oko 26 posto građana u riziku od siromaštva. Priče o bankama hrane i sustavu bolje preraspodjele viškova hrane bile su česta tema kada smo tijekom proteklih desetak godina progovarali o borbi protiv siromaštva. Super je što se radi na tome, ali treba još puno do realizacije. Nama kao posrednicima u doniranju hrane nedostaje podrške, prvenstveno mislimo na adekvatan prostor gdje bi se namirnice držale, i to do određenog datuma, te na logistiku oko prikupljanja hrane i njezine raspodjele” – kazali su za Slobodnu Dalmaciju iz udruge “MoSt”.
Hrane za beskućnike o kojima brinu imaju dovoljno, zahvaljujući donacijama, ali ovoga puta željeli su ukazati na najveći problem društva, a to su umirovljenici. Mnogi od njih žive na rubu gladi, ali nisu u sustavu socijalne pomoći. Banke hrane upravo bi za takve slučajeve mogle doprinijeti najviše. Naime, u ruralnim krajevima brojni su starci sami, bez podrške okoline i obitelji.
Fali skladište, hladnjače, prijevoz…
Hrvatska ima 107 registriranih posrednika hrane, provodi se informatički sustav doniranja, a Ministarstvo poljoprivrede završilo je studiju o izvedivosti Banke hrane. Međutim, prema analizama donira se samo 35 posto viška namirnica, jer tvrtke i osobe koje su za to zainteresirane često ne znaju komu donirati te nisu informirane o samoj proceduri.
Posrednici hrane pak nemaju osiguranu infrastrukturu, skladište, hladnjače i prijevoz za donacije, a često ni osobe koje bi zaprimale i raspoređivale hranu dalje. Na ovu temu odražan je stručni skup u splitskoj Županijskoj gospodarskoj komori kako bi osvijestili javnost o važnosti doniranja. Tako je 2018. godine zabilježen pad raspodijeljene hrane u odnosu na prethodnu godinu. Pozvali su stoga tvrtke da doniraju hranu preko informatičkog sustava, takozvanog e-doniranja. Jer, bačena hrana bačen je novac.
