Početi raditi sa 16 godina i raditi u kontinuitetu od tada do danas 32 godine nije mala stvar. Mnogi toliko radnog staža nemaju ni kada odlaze u starosnu mirovinu sa 65 godina. Iako je još mlada, našu 48-godišnju čitateljicu zanima kada će moći u mirovinu. Nažalost, neće tako skoro, što ovisi o nekoliko bitnih kretanja unutar mirovinskog sustava.
Ilustracija: Rawpixel
Pomišljati na mirovinu na pragu 50-ih nije ništa čudno. Da se vratimo samo koje desetljeće unazad, žene su tada već mogle u prijevremenu, a pet godina kasnije i u starosnu mirovinu. Pojedine povlaštene skupine, poput saborskih zastupnika i ministara i dalje to mogu učiniti znatno ranije od propisane dobi za umirovljenje, ako su te dužnosti obnašali u ranijim mandatima. No, vratimo se na pitanje naše čitateljice.
Tek nakon što se izjednače uvjeti s muškarcima
“Imam 48 godina. Počela sam raditi sa 16 godina i sada imam 32 godine staža. Kada ću moći u mirovinu? Nemam završenu srednju školu” – kazala nam je jedna naša čitateljica (podaci poznati redakciji).
Nažalost, faktor godina staža, koji je već sada vrlo visok, ne igra nikakvu ulogu jer prvenstveno nije zadovoljen faktor životne dobi. A s obzirom da se dobna granica kao uvjet za odlazak u prijevremenu ili starosnu mirovinu žena svake godine pomiče za po tri mjeseca, tu će dob u slučaju naše čitateljice biti nemoguće “uhvatiti”, odnosno bit će moguće tek za 12 godina kada naša čitateljica napuni 60.
Naime, prvi uvjet za odlazak žene u prijevremenu u ovoj godini je da ima 57 godina i devet mjeseci života te 32 godine i devet mjeseci staža. Oba uvjeta povećavaju se u svakoj narednoj godini za po tri mjeseca, sve do 2029. kada će uvjeti biti 59 godina i devet mjeseci života i 34 godine i devet mjeseci staža. Od 2030. izjednačavaju se uvjeti za prijevremenu mirovinu žena s onima koje već sada imaju muškarci, a to je 60 godina života i 35 staža.
Ima još jednu puno povoljniju opciju
Kao što vidimo, naša čitateljica tek će nakon toga steći uvjet životne dobi od 60 godina. Međutim, za nju postoji još jedna puno povoljnija opcija, a to je starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika.
Sa 60 godina života i 41 godinu staža, što će ova buduća umirovljenica do tada sasvim sigurno skupiti, a vjerojatno i premašiti ako nastavi raditi u kontinuitetu, moći će iskoristiti institut starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika. To znači da njezina mirovina neće biti penalizirana, odnosno umanjena za 12 posto, nego će kao nagradu za više od četiri desetljeća rada moći u zasluženu, starosnu mirovinu po povoljnijim uvjetima, odnosno 5 godina ranije.
Naravno, sve ovo vrijedi pod uvjetom da će za više od deset godina vrijediti isti zakoni u sustavu mirovinskog osiguranja kao sada, a koji se tiču propisanih uvjeta životne dobi i radnog staža.
