Imate 80 posto prosječne plaće ili manje? Dobit ćete najnižu mirovinu!
Sigurno ste čuli za brojne radnike koji su prijavljeni na minimalnu plaću, a dio primaju “na ruke”. Brojni umirovljenici su se opekli kada su odlazili u mirovinu i shvatili da su njihovi doprinosi manji nego što su mislili, a samim time im je uništena šansa za kakvom-takvom pristojnom mirovinom. Profesor Damir Bakić s PMF-a u Zagrebu objašnjava kako isplata nevjerodostojne minimalne plaće nagriza proračun dva puta – prvi put kod same isplate, a drugi put kod isplate mirovine!
Isplata nevjerodostojne minimalne plaće nagriza državni proračun dva puta, objasnio je profesor matematike sa zagrebačkog PMF-a Damir Bakić u našem podcastu.
Nevjerodostojna minimalna plaća podrazumijeva da je radnik prijavljen na minimalac, a da dio plaće dobije na “ruke” kroz razne sive načine. Bakić kaže da se isplatom takvih plaća proračunu radi šteta dva puta:
“Jednom naravno za onaj dio plaće koji je isplaćen na neke sive načine i onda ne podliježe porezima, doprinosima i tako dalje. Ali i drugi puta u mirovinskom sustavu, to je ono skriveno i spada u kategoriju odloženih, dugoročnih i ireverzibilnih efekata”, kazao je Bakić.
Najniža plaća je definirana kako je definirana, objašnjava Bakić, trenutno u RH iznosi 4.060 kuna bruto što daje 3.250 kuna neto plaću.
S druge strane, najniža mirovina ima posve drugačiju definiciju:
“Ona nije definirana u apsolutnom iznosu, nego kao najniža mirovina za svaku godinu staža. Definicija kaže ako vi radite 30 ili 35 godina staža, onda vam se jamči da vaša mirovina neće biti manja od 30 ili 35 puta aktualna vrijednost mirovine”, objasnio je Bakić.
Aktualna vrijednost mirovine u ovom trenutku iznosi 68,45 kuna, a najniža mirovina se računa jako lako. Jednostavno pomnožite broj godina skupljenog staža s tim iznosom, a država garantira da vam mirovina ne može biti ispod toga.
Plaća vam je oko 80% prosječne? Dobit ćete najnižu mirovinu
U Hrvatskoj imamo više od 250 tisuća ljudi koji primaju najnižu mirovinu, što je gotovo svaki četvrti umirovljenik.
“Sad je pravo pitanje tko prima najnižu mirovinu. Nju primaju osiguranici koji, kad im se uračuna dodatak od 27 posto, otprilike ostvaruju 80 posto prosječne plaće u državi, i naravno svi oni kojima je plaća bila ispod 80 posto prosječne plaće u državi”, tvrdi Bakić.
I sada dolazimo do problematičnog dijela:
“Budimo svjesni da najniža plaća koja iznosi 4.060 kuna daleko ispod 80% prosječne plaće pa ipak onaj osiguranik koji prima najnižu plaću – svejedno prima tu recimo to tako “višu” mirovinu od zarađene. Kad kažem zarađene, mislim na onu koja korespondira s njegovim uplaćenim doprinosima”, objašnjava Bakić.
Dakle, ako isplaćujemo minimalnu plaću zapravo apliciramo za najnižu mirovinu koju nismo u potpunosti isfinancirali svojim doprinosima. Bakić kaže da se može dogoditi da je takav osiguranik dvostruko manje doprinosio nego što će njegova mirovina “vrijediti”.
“U tom pogledu mislim da je neobično važno najnižu mirovinu redefinirati, a isplatu vezati za imovinski cenzus. U protivnom ćemo se stalno vrtjeti u krug i dolaziti u situaciju da vidimo da osiguranici koji gotovo ništa nisu doprinosili u sustav ipak uživaju, a materijalno su zbrinuti, uživaju nešto što treba biti instrument socijalne zaštite. To je jedan od apsurda našeg sustava i njega treba vrlo brzo riješiti”, zaključuje Bakić.
