Imaju najviše razloga za strah, ali stariji se najbolje nose s pandemijom
Brojni psiholozi upozorili su tijekom pandemije da od starijih osoba, čije je zdravlje najugroženije koronavirusom, možemo zapravo naučiti najviše. I doista, panična ponašanja u velikim trgovačkim centrima češće su se mogla primijetiti kod mlađih naraštaja, dok se oni stariji zapravo s krizom čitavo vrijeme nose staloženije. Razlog leži u činjenici da su njihovi životi kroz povijest bili izloženi znatno surovijim uvjetima, od svjetskih ratova, nestašice i ostalih epidemija.
Foto: Rawpixel
Oko 80 posto smrtnih slučajeva izazvanih koronavirusom u svijetu odnosi se na starije osobe. I kada ne dođe do fatalnog ishoda, zbog starosti i ostalih bolesti umirovljenici se puno teže i dulje oporavljaju, sa znatno većim posljedicama. Ipak, ponašanje ove najugroženije skupine staloženije je u pandemiji nego među mlađim naraštajima.
Istraživanja potvrdila da se stariji u krizi osjećaju dobro
Postavlja se stoga pitanje, kako je moguće da se oni koji gledaju smrti ravno u oči manje boje nego generacije koje većinom Covid-19 mogu prehodati, a da ni ne znaju da su ga imali? Istovremeno, dok strahuju za sebe, zarazu prenose na svoje djedove i bake koji već pola godine kroz pandemiju mirno plove.
Razlog leži u činjenici da su starije generacije već nekoliko puta iskusile ratove, nestašice i epidemije. U odnosu na današnje 20-godišnjake kojima se život vrti oko “klikova i lajkova” naši preci jako dobro znaju što znači živjeti sam, izoliran, bez brašna, lijekova, ugrožen zaraznom bolesti o kojoj nitko ništa ne zna.
Tako je oko 200 osoba u Americi ispunilo upitnik od 25 pitanja o raspoloženjima koja su iskusili za vrijeme karantene. Većina njih odgovorila je da se nalazi u uobičajenom raspoloženju većinu dana, i to unatoč brizi za vlastito zdravlje, usamljenosti i eventualnoj potrebi za skrbi.
Također, istraživanje na britanskom sveučilištu Columbia među osobama od 18 do 91 godinu potvrdilo je da se stariji sa stresom u pandemiji nose učinkovitije nego mladi.
Kompanija Edward Jones provela je istraživanje na čak 9.000 osoba kroz pet generacija diljem svijeta. Najveći postotak odgovora da se u ovoj krizi osjećaju “vrlo dobro” dali su upravo stariji sudionici.
Naviknuli da će teška vremena proći
Istraživači su također potvrdili da ljudi generalno postaju zadovoljniji kako stare, a jedan od razloga je taj što su, osim na teška vremena, iskustveno naviknuli prihvaćati promjene koje neizbježno dolaze kako starimo. Sretni su pritom da su živi, koliko-toliko zdravi, s dobivenom prilikom za još jedan sasvim obični, svakodnevni dan ispunjen sitnim zadovoljstvima poput jutarnje šalice kave, igre s unucima ili šetnje s kućnim ljubimcem.
Znanstvenici ovakvu pojavu djelomično tumače time da starije osobe imaju manje konflikata u obitelji i na radnom mjestu pa su samim time i smireniji. Ipak, ostaje činjenica da su jednostavno navikli da će teška vremena proći, pri čemu im mirnoću u izazovnim promjenama daje upravo iskustvo.
U svakom slučaju, ostaje fascinantno da se upravo generacija koja je najviše pogođena smrtnošću i izolacijom najmanje boji za vlastiti život.
