Iako je u Hrvatskoj sve manje građana, potrošnja na lijekove raste iz godine u godinu
Trošak na lijekove iz godinu u godinu raste, iako je u Hrvatskoj svake godine sve manje ljudi. U prošloj godini je na lijekove potrošeno 6 milijardi i 130 milijuna kuna, čak milijardu kuna više nego u 2015. godini. Iako su to ogromna davanja, koliko zapravo mi “zdravlja” kupujemo ovim lijekovima?
Foto: Pixabay
Citostatici, lijekovi za liječenje različitih vrsti tumora prednjače u potrošnji (oko 800 milijuna kuna godišnje), a ispod njih su antidijabetici, lijekovi za snižavanje povišene razine šećera u krvi (400 milijuna kuna godišnje).
Zatim slijede lijekovi za smirenje i ostali lijekovi od oko 300 milijuna kuna godišnje, rekao je za RTL-ovu Potragu glavni savjetnik za promet lijekovima i farmakoekonomiku u HALMED-u Pero Draganić.
Statistika Hrvatske agencije za lijekove je jasna, Hrvati iz godine u godinu troše sve više na lijekove.
Zdravstveni sustav “posiše” 19 milijardi i 135 milijuna kuna godišnje
RTL navodi slučaj Ines Jakopanec koja boluje od dijabetesa već 13 godina. Lijek koji koristi, inzulin aspart, košta 269 kuna, no taj iznos Ines neće platiti u ljekarni jer je na listi HZZO-a.
Iako su lijekovi na listama HZZO-a, to ih ne čini besplatnima. Oko 19 milijardi i 135 milijuna kuna iz plaći i mirovina građana slije se u zdravstveni sustav svake godine. Što je veći put lijeka do hrvatskih polica, to mu je cijena veća. Ali kako uopće lijekovi dolaze u Hrvatsku?
Farmaceutske kompanije proizvode lijek, Hrvatska agencija za lijekove ga registrira, Hrvatski zhavod za zdravstveno osiguranje izračuna cijenu, veledrogerije kupuju lijek i dostavljaju ih u ljekarne, kamo prosječni građani kupuju lijek.
“Hrvatskoj su jedna od većih stavki regulatorni troškovi koji su propisani od strane regulatorne agencije, koji su opravdani, potrebni. Međutim, oni su doista vrlo visoki u odnosu na zemlje s kojima se Hrvatska uspoređuje. To su troškovi različitih odobrenja, stavljanja lijeka u promet, obnavljanja tih odobrenja, različite registracije i slično”, ispričala je RTL-u Milka Kosanović iz Hrvatske udruge proizvođača lijekova pri HUPU.
Tek kada se lijek registrira, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izračuna cijenu lijeka i dodaju pet posto poreza na dodatnu vrijednost, nakon čega se lijek pojavljuje na listi.
“Maksimalna cijena lijeka određuje se na taj način da se uzimaju cijene tog lijeka u referentnim zemljama. Znači, u Italiji, Sloveniji i Češkoj te Španjolskoj i Francuskoj. I od tih cijena se napravi jedna prosječna, usporedna cijena koja je na našem tržištu najviša moguća cijena koju lijek može imati, odnosno koju može imati na našoj listi lijekova”, kaže Jelena Matuzović, rukovoditeljica Službe za lijekove HZZO-a.
Što je s lijekovima bez recepta?
Prof. dr. sc. Draganić tvrdi da se na bezreceptne lijekove troši otprilike 10% od ukupne potrošnje, a za prošlu godinu to bi bilo oko 600 milijuna kuna. Te lijekove ne financira zdravstveni sustav, nego ih građani dobrom voljom i/ili potrebom moraju platiti iz svog džepa. Radi se najviše o lijekovima za snižavanje povišenog krvnog tlaka, različitih lijekova za bol i reumatske bolove. Slijede lijekovi za blagu do umjerenu bol (pantroprazoli) i za snižavanje povišene tjelesne temperature.
Isti ili slični lijekovi su dostupni u inozemstvu, a najpopularnija destinacija je Bosna i Hercegovina, gdje Hrvati masovno kupuju bezreceptne lijekove:
“Dosta često, najčešće vikendom. Znači, subota nam zna biti dosta prometan dan, a nedjeljom nešto slabije, a ovim danima onako”, kaže mag. pharm. Đenana Karajić.
Cijene lijekova bi i u Hrvatskoj mogle biti manje, budući da za bezreceptne lijekove plaćamo puni iznos PDV-a od 25%. To nas svrstava u sam Europski vrh, uz Dansku i Švedsku. Budući da se s tim zemljama ne možemo mjeriti u platežnoj moći, iz RTL-a su provjerili kako je u zemljama s kojima se ipak možemo malo mjeriti.
Slovenija ima 9 i pol posto poreza na bezreceptne lijekove, BiH 17 posto, Italija, Austrija i Srbija 10 posto. I uz sve te poreze koje plaćamo, zdravstveni sustav sve više tone u dugove.
Milka Kosanović iz Hrvatske udruge potrošača lijekova tvrdi da bismo do kraja godine mogli imati tri milijarde kuna duga za lijekove, a rješenje se ne nazire.
“Cijena lijeka mora biti primjerena i hrvatskoj ekonomiji i svemu onom o čemu znamo dovoljno, ali mislim da je bitno postaviti pitanje: Koliko zdravlja mi za taj novac kupujemo? Za taj novac koji se potroši na potrošnju lijekova?”, upitao je vlasnik lanca ljekarni mag. pharm. Ante Mandić.
