I HZMO odbio reći koliko iznose povlaštene mirovine koje je predsjednica podijelila
Prije točno tjedan dana procurila je informacija da je predsjednica u povlaštene mirovine poslala monsinjora Juraja Jezerinca i monsinjora Jakova Mamića. Iako postoji presuda Vrhovnog upravnog suda prema kojoj javnost ima pravo znati visinu njihovih mirovina, ni predsjednica ni HZMO ne žele otkriti o kojem se iznosu radi.
Foto: Jakov Mamić (lijevo) i Juraj Jezerinac (desno) | Youtube screenshot
Prije tjedan dana pojavila se informacija da je predsjednica u sklopu svojih ovlasti poslala dvije osobe u povlaštenu mirovinu. Istog dana N1 televizija objavila je da se radi o bivšem vojnom ordinariju monsinjoru Juraju Jezerincu (80) i monsinjoru Jakovu Mamiću (75), generalnom vikaru Vojnog ordinarijata u RH.
Takve mirovine predsjednica kao Vrhovna zapovjednica može dati djelatnoj vojnoj osobi koja ima osobite zasluge za unapređenje oružanih snaga ili nekog drugog osobito važnog razloga. To podrazumijeva prekid vojne službe s pravom na starosnu mirovinu, u ovom slučaju po posebnim propisima.
I predsjednica i HZMO ignoriraju pravomoćnu presudu
Iz Ureda predsjednice tada nisu htjeli otkriti niti o komu se radi, niti visinu njihovih mirovina, piše Jutarnji.hr. Međutim, postoji pravomoćna presuda Visokog upravnog suda iz 2014. godine u kojoj jasno stoji da imena korisnika povlaštenih mirovina koje dodjeljuje predsjednik RH, kao i njihovi iznosi, ne mogu biti tajni jer je riječ o mirovinama koje se financiraju iz proračuna pa ih javnost ima pravo znati.
Ta presuda se odnosi i na Ured predsjednice, ali i na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, koji je u ovom slučaju baš kao i predsjednica odlučio ignorirati pravomoćnu presudu.
Na upit Jutarnjeg lista o visini mirovina Jezerinca i Mamića HZMO se jednostavno pozvao na Zakon o zaštiti osobnih podataka – GDPR. Na upozorenje Jutarnjeg lista da uskratom informacija krše pravomoćnu presudu Visokog upravnog suda iz 2014. godine – nisu odgovorili.
HZMO proizvoljno zaključio da se radi o povjerljivim podacima?
U Hrvatskoj postoji i Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP), kojoj se institucije (poput HZMO-a) mogu obratiti i pitati ih hoće li objava pojedinih informacija povrijediti Zakon o zaštiti osobnih podataka. Na upit Jutarnjeg lista, iz AZOP-a odgovaraju da im se HZMO nije obratio za mišljenje.
U ovom slučaju se sudaraju dva prava – prava na zaštitu osobnih podataka i prava javnosti da dozna informaciju. Tijelo vlasti koje raspolaže traženom informacijom trebalo bi provesti test razmjernost tj. izvagati koje je od ta dva prava jače. U ovom slučaju, test je već proveden i to 2013. godine.
Tadašnji predsjednik Ivo Josipović također je udijelio dvije povlaštene mirovine i odbio dati podatke o njima. Povjerenica za informiranje Anamarija Musa je zaključila da pravo javnosti da zna preteže nad zaštitom osobnih podataka korisnika “predsjedničkih” mirovina jer je riječ o mirovinama koje se financiraju iz proračuna tj. iz poreza građana. HZMO se žalio na njenu odluku, a Visoki upravni sud je pravomoćno potvrdio stajalište povjerenice.
Unatoč toj pravomoćnoj presudi, šest godina kasnije, nalazimo se u istoj situaciji. Predsjednica dijeli povlaštene mirovine, a niti ona niti HZMO ne žele javnosti otkriti njihove iznose.
