HZMO odgovorio na prosvjede sindikata: “Problemi postoje, ali iznesene tvrdnje su paušalne i netočne”
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pod optužbama je svojih zaposlenika, a koji su svoje nezadovoljstvo manifestirali na današnjem prosvjedu. Jučer smo službu za odnose s javnošću HZMO-a zamolili za komentar najavljenog prosvjeda – priznaju da problemi postoje, ali optužbe sindikata smatraju agresivnom metodom pregovaranja.
Foto: HZMO | Youtube screenshot
Iz HZMO-a su odgovorili kako je Radnički sindikat HZMO-a, onaj isti koji je organizirao prosvjed, jedan od šest sindikata koji aktivno djeluju unutar Zavoda.
“Zavod kao odgovoran poslodavac podržava radnike u slobodi izricanja radnički mišljenja i sindikalnog djelovanja, sve dok se ne narušava odvijanje poslovnog procesa”, kazali su.
Otkrili su kako su u tijeku pregovori između poslovodstva i predstavnika sindikata oko Sporazuma sindikata i poslodavca kojim se uređuje djelovanje sindikata i prava sindikalnih povjerenika te da smatraju kako je današnji prosvjed imao za cilj pritisnuti poslodavce i osigurati bolju pregovaračku poziciju.
“Radi se o osobnim stavovima pojedinaca bez pravog uporišta”
Optužbe o neorganiziranom poslovnom procesu, narušenim međuljudskim odnosima i drugim stvarima zbog koje su radnici danas prosvjedovali nazvali su osobnim stavovima pojedinaca, bez pravog uporišta i mogućnosti sagledavanja stvarnog stanja stvari. Zatim su iznesene tvrdnje prosvjednika nazvali netočnim i paušalnim.
“Zavod usprkos izazovu i prilagodbi nedavnim izmjenama Zakona o mirovinskom isugranju bilježi potizivne pomake ažurnosti rješavanju predmeta”, tvrde.
Navode kako su u 2017. godini zaprimili 205.964 prvostupanjski zahtjeva za ostvarivanjem mirovinskih prava, a rješeno ih je ukupno 212.663 (dio su prenijeli iz ranijeg razdoblja). Ipak, budući da imaju zakonski rok od 60 dana da procesuiraju jedan takav zahtjev, taj rok su ispoštovali u 132.278 predmeta.
“Dakle, iako postoje određni broj predmeta koji se zbog objektivnih razloga rješavaju uroku duljem od 60 dana (utvrđuju se inozemni staževi, provodi vještačenje i sl.) u 2018. su zamjetni pozitivni pomaci te je prosječno trajanje postupka kod starosnih mirovina ispod 60 dana, što je rezultat poboljšanja u organizaciji poslovanja, modernizacije poslovnih procesa, jačanja informatičke podrške i novih kadrovskih tješenja”, kažu iz HZMO-a.
Kadrovska politka Zavoda
Prosvjednici tvrde da tek 40-ak posto zaposlenika rade na temeljnim poslovnim procesima, dok Zavod tvrdi drugačije:
“Danas u Zavodu radi 2731 zaposlenik od čega 2022 na temeljnim poslovnim procesima poput poslova ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja i doplatka za djecu,a 709 na potpornim poslovnim procesima”, kažu iz HZMO-a.
Ipak, priznaju da postoje “određeni kadrovski problemi” u smislu težeg pronalaženja educirane radne snage, posebno informatičkog smjera.
“…ali tu Zavod nije izuzet od situacije na tržištu rada i problema koje imaju i drugi poslodavci”, tvrde.
Navode kako je prosječna bruto plaća od svibnja 2017. iznosila 7.480 kuna, a u prošlom mjesecu 8.235 kuna što je porast od 10 posto. Doduše, do tog je povećanja došlo zbog dogovora Vlade i sindikata na državnoj razini.
“Kroz Kolektivni ugovorza HZMO iz siječnja 2018. zaposlenicima su dodatno povećana materijalna prava kao i dani godišnjeg odmora, omogućena mentorstva, dodatak na uspješnost, sufinanciranje sindikalno-sportsko rekreativnih susreta, sistematski pregledi svake dvije odnosno tri godine itd.”, tvrdi HZMO.
Nedostaje im informatičara, kupili su više od tisuću računala
Pohvalili su se kako je u tijeku proces poboljšanja uvjeta rada kroz obnovu poslovnih prostora i amjenu dotrajale informatičke opreme i uredskog namjetašaja. U ovoj i prošloj godini nabavili su više od tisuću osobnih računala, obnavljaju poslovne prostore i uvode klimatizaciju na području cijele Hrvatske.
Što se tiče Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR):
“Sredino mprošle godine radnicima Zavoda je posredstvom neposrednih rukovoditelja kao i informatičkog sustava dostavljena Uputa o primjeni uredbe. Također je imenovan i službenik za zaštitu podataka koji je svim radnicima na raspolaganju za otkalanjanje svih nejasnoća oko primjene Uredbe”, tvrde.
