Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje jučer je predstavio izračun kojim su došli do brojke od 45 milijardi kuna duga, koliko će, prema njima, koštati sindikalni zahtjevi. Tvrde da će se za mirovine morati platiti 30 milijardi kuna više (zbog većeg broja umirovljenika), a da će uplate u mirovinski sustav biti manje za 15 milijardi kuna.
Foto: HZMO | Youtube screenshot
Sindikati traže zaustavljanje dobne granice za ostvarivanje prava na mirovinu na 65 godina starosti i smanjenu penalizaciju prijevremenog umirovljenja s 0,3 na 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i HZMO tvrde da će to koštati 45 milijardi kuna, a jučer su predstavili kako su došli do tog izračuna, pišu vijesti.rtl.hr.
Bit će više umirovljenika i manje uplata u mirovinsko
Izračun se temelji na izvještaju o starenju na razini EU (nedavno objavljeni Aging report) koji daje dugoročne projekcije temeljene na demografskim i financijskim kretanjima mirovinskih sustava. Ravnatelj HZMO-a Josip Aladrović na konferenciji za novinare predstavio je izračun, iza kojeg čvrsto stoji.
Ako se ponište stavke mirovinske reforme koju traže sindikati, iz HZMO-a pojašnjavaju kako će se do 2040. godine stvoriti negativni neto fiskalni efekt od 45 milijardi kuna. On se sastoji od dva dijela; 29,5 milijardi iznosit će povećani rashodi jer će biti više umirovljenika, a zbog ranijeg odlaska u mirovinu i posljedično manjeg broja uplata u mirovinski sustav – smanjili bi se doprinosi za 15,5 milijardi kuna. Kada se te dvije stvari zbroje, dobijemo 45 milijardi kuna duga.
U projekciji su kao tri glavna makroekonomska efekta uzeli stopu rasta plaća, stopu rasta cijena i stopu usklađivanja mirovina, projicirane na temelju podataka u Aging reportu.
“To su sve trendovi koji utječu na makroekonomske projekcije i projekcije održivosti mirovinskog sustava i mora ih se uzeti u obzir kada se govori o referendumskoj inicijativi i mirovinskim reformamma”, poručio je ravnatelj HZMO-a Josip Aladrović.
U istom razdoblju povlaštene mirovine će koštati 30 milijardi kuna
Mirovinski sustav je pod ‘povećalom’ dok traje referendumska inicijativa, a svaki puta kada je mirovinski sustav pod povećalom – kao nepresušna tema nameću se mirovine po posebnim propisima.
Kako su autori na portalu lider.media primijetili, matematika je nemilosrdna. Ministar Pavić je kazao kako bi se razdvajanjem radničkih i povlaštenih mirovina mogao ostvariti “neznačajna” ušteda od 1,5 milijardi kuna na godinu za mirovinski sustav.
Ako uvažimo stav HZMO-a da će do 2040. godine staž do 65 godina stvoriti “negativni neto fiskalni efekt na državni proračun od 45 milijardi kuna do 2040. godine”, onda treba reći da će u istom razdoblju povlaštene mirovine koštati mirovinski sustav više od 30 milijardi kuna.
