HZMO: Ako radite na pola radnog vremena, dobit ćete i upola manju mirovinu
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dostavio nam je odgovor na zanimljivo pitanje koje se tiče rada na nepuno radno vrijeme i izračuna mirovine. Iz čitanja propisa lako se može dobiti dojam da će ljudi koji rade na manje od pola radnog vremena (čak i jedan sat dnevno) moći ostvariti mirovinu približnu radnicima koji rade na puno radno vrijeme. Zavod kaže da to nije točno, te da će im se mirovina odrediti sukladno efektivnom radnom vremenu.
Foto: HZMO | Youtube screenshot
Zakonom o mirovinskom osiguranju u pravni poredak Republike Hrvatske preuzeta je Direktiva Vijeća 97/81/EZ od 15. prosinca 1997. o Okvirnom sporazumu o radu s nepunim radnim vremenom, kojom se za ispunjenje propisano uvjeta mirovinskog staža za ostvarivanje prava na mirovinu uračunava i razdoblje zaposlenja u nepunom radnom vremenu, kazali su nam prošloga mjeseca iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
Što nas je zanimalo?
Dakle, za jednu godinu rada na pola radnog vremena, za priznavanje uvjeta za mirovinu, radnik će dobiti jednu godinu mirovinskog staža za priznavanje uvjeta za mirovinu.
S druge strane, iako je zaposlenje na puno radno vrijeme i na nepuno radno vrijeme izjednačeno što se tiče ostvarivanja uvjeta, oni koji rade na manje od punog radnog vremena, logično, dobit će manju mirovinu.
Međutim, što ako ta mirovina bude toliko mala da ta osoba dobije pravo na najnižu mirovinu? Svaka četvrta mirovina u Hrvatskoj pripada institutu najniže mirovine o kojoj možete pročitati OVDJE.
Najniža mirovina se vrlo lako računa. Jednostavno se pomnoži broj godina mirovinskog staža sa (u ovom trenutku) 67,97 kuna.
Ako se osobi koja je radila na pola radnog vremena priznaje mirovinski staž za ostvarivanjem uvjeta za mirovinu kao da je radila na puno radno vrijeme, nas je zanimalo hoće li osoba koja je 40 godina radila na pola radnog vremena, a kvalificira se za najnižu mirovinu, dobiti najnižu mirovinu u izračunu 40 (godina mirovinskog staža) puta 67,97, ili neku manju.
Kada bi bilo tako, onda bi se vrlo lako mogli dogoditi slučajevi gdje bi ljudi s formalno više staža (a manje stvarnog radnog vremena i doprinosa) dobili veću mirovinu od ljudi koji su radili na puno radno vrijeme!
HZMO objasnio kako se računa najniža mirovina ljudima koji imaju staž od nepunog radnog vremena
Iako iščitavanje zakonskih propisa upućuje na jedno, pravno tumačenje otkriva kako se zapravo računa mirovina ljudi koji rade na manje od punog radnog vremena.
Evo kako su nam to objasnili iz HZMO-a:
“Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 i 102/19 – u daljnjem tekstu ZOMO ) člankom 27. stavkom 8. propisuje da se iznimno od odredbe stavka 3. istog članka samo za ispunjenje uvjeta mirovinskog staža za stjecanje prava iz članaka 33. i 34., članka 45. stavka 3., članka 56. stavaka 1. i 2., članka 57., članka 65. stavka 1., članka 180. stavka 1. i članka 182. ovoga Zakona, razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom smatra se razdobljem provedenim u zaposlenju s punim radnim vremenom.
Iz te odredbe proizlazi da se samo za ispunjenje uvjeta mirovinskog staža za stjecanje prava iz gore navedenih članaka Zakona, razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom smatra razdobljem provedenim u zaposlenju s punim radnim vremenom.
Zakonodavac je u tom slučaju napravio iznimku, kako bi olakšao, i omogućio ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja osiguranicima, koji su određeno razdoblje proveli u zaposlenju s radnim vremenom kraćim od punog radnog vremena.
U svim situacijama iz ZOMO-a, koje se odnose na određivanje svote mirovine, primjenjuje se odredba članka 27. stavka 3. ZOMO-a prema kojoj se u staž osiguranja računa i razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom u trajanju koje odgovara ukupnom broju sati takvog rada ostvarenog za pojedine godine, obračunatog na puno radno vrijeme.
Budući da se najniža mirovina određuje, odnosno određuje se isplata svote najniže mirovine (članak 90 ZOMO), na tu situaciju se ne primjenjuje odredba članka 27. stavak 8. ZOMO, nego se mirovinski staž za određivanje svote najniže mirovine računa prema odredbi članka 27. stavka 3. ZOMO.
Proizlazi, ako se pozovemo na Vaš primjer u kojem je osobi priznato 40 godina mirovinskog staža za ispunjenje uvjeta, da će se toj osobi najniža mirovina odrediti za 20 godina mirovinskog staža”, odgovorili su.
