Hrvatska udruga poslodavaca predlaže rezanje poreza, a među njima i smanjivanje stope doprinosa za prvi stup međugeneracijske solidarnosti s 15 na 13 poso. Cilj je, kako kažu, povećavanje plaće radnika.
Foto: Damir Zorić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca | Youtube screenshot
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) danas je predstavila prijedlog reformi poreznog sustava koji za cilj ima porezno rasterećenje rada i veće plaće, piše Poslovni.hr. Paket su predstavili pred članovima HUP-a i analitičarima, a predstavljanje je održala Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a.
Prijedlozi su rezultat višemjesečnog radna Radne skupine HUP-a za poreznu reformu, a osnovni cilj je povećanje plaća i konkurentnosti hrvatskog tržišta rada. Glavna ocjena jest kako Hrvatska sve teže hvata korak s konkurentnim tržištima EU, osobito što se tiče zadržavanja kvalitetne radne snage, ali i kod privlačenja nove. Glavni krivac za takvu situaciju, smatraj u HUP-u, visoka su porezna opterećenja na plaće i kao takva predstavljaju ogroman teret za poslodavce zbog kojeg možda ne mogu isporučiti veće plaće.
“Visoko opterećenje plaća i dalje predstavlja ogroman teret za nas poslodavce, unatoč manjim poreznim reformama koje je Vlada provela posljednjih godina”, kazao je predsjednik HUP-a i predsjednik uprave Plive Mihael Furjan.
Glavni direktor HUP-a Damir Zorić problematizirao je činjenicu da je u Hrvatskoj broj stanovnika pao za 10 posto, a u istom razdoblju je broj zaposlenika u javnom sektoru narastao za 100 tisuća.
“Hrvatska udruga poslodavaca smatra kako je jedini put prema dugoročnoj održivosti hrvatskog gospodarstva značajno povećanje broja zaposlenih u privatnom sektoru. Kako bismo ovo postigli, nužno je premjestiti fokus porezne presije s rada”, izjavio je Zorić.
A poreznu presiju na rad, koja bi dovela do većih plaća, dostigli bi kroz kratkoročne i srednjoročne poteze. Radi se o povećavanju neoporezivog iznosa osobnog odbitka na 5.000 kuna, smanjivanjem niže stope poreza na dohodak s 20 na 15 posto, kao i zadržavanjem više stope poreza na dohodak od 30 posto, ali uz povećanje iznosa na koji se ta stopa primjenjuje s 30.000 na 50.000 kuna.
S druge strane, zbog činjenice da su troškovi rada visoki zbog doprinosa, smatraju kako se stopa doprinosa za prvi mirovinski stup treba smanjiti na 13, a stopa zdravstvenog osiguranja na 15 posto. One trenutačno iznose 15 i 16,5 posto.
