HSU: Većina umirovljenika treba plaćati 50% RTV pristojbe, a najsiromašniji niti kune!
HSU-ov Željko Šemper se u najnovijem nastavku ‘Aktualne problematike mirovinskog sustava’ obračunao s HRT-ovom pretplatom. Na umirovljeničke mirovine iznos je svakako prevelik, a u nekim slučajevima, dodaje, treba ga se u potpunosti ukinuti.
Foto: Youtube screenshot
Član Predsjedništva Hrvatske stranke umirovljenika Željko Šemper objavio je i peti nastavak ‘Aktualne problematike mirovinskog sustava’, a ovoga puta mu je meta nepopularna HRT-ova pretplata. Naime, prema članku 34. Zakona o HRT-u vlasnici radijskih i TV prijamnika na području RH obvezni su plaćati mjesečnu pristojbu u visini 1,5% prosječne neto plaće i ona danas iznosi 80 kuna mjesečno. Šemper argumentira kako, gledajući s pravne strane, svaka usluga ili proizvod mora biti jednaka za sve građane.
Zbog toga je nelogično da je osnovica za plaćanje HRT-ove pristojbe umirovljenicima ili nezaposlenima mjesečna neto plaća koju oni ne primaju, a znamo da je udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći u ovim trenucima oko 37 posto. To se u trenutnom zakonu nikako ne honorira pa umirovljenici moraju plaćati pretplatu kao da primaju prosječnu plaću.
Umirovljenici bi trebali plaćati duplo manje, neki i nikako
Neki umirovljenici su već danas oslobođeni plaćanja punog iznosa RTV pretplate temeljem odluke Nadzornog odbora HRT-a iz 2015. godine. No, ta je odluka pomalo smiješna kada vidite kako je formulirana. HRT je tada odlučio da umirovljenici koji su 12. listopada 2015. godine bili u HRT-ovoj evidenciji kao nositelji plaćanja mjesečne pristojbe, a prihodi su im do 1.500 kuna, mogu plaćati 40, umjesto 80 kuna mjesečno.
Sada se možemo sjetiti i umirovljenice iz Sunje koja je prije nešto više od godinu dana došla u fokus javnosti upravo zbog te odredbe. Naime, njen muž je bio nositelj pretplate, a kada je preminuo, HRT joj nije omogućio “popust” iako joj je mirovina 723 kune. Objašnjenje je tada bilo da ona nije bila u HRT-ovoj evidenciji 2015. godine kao nositelj pretplate pa nema pravo na popust. No, pritisak javnosti je urodio plodom i HRT joj je naknadno priznao pravo na popust.
Ono što HSU predlaže jest da se ovo pravo od upola manje pristojbe proširi na sve samce čiji su prihodi do 2.500 kuna ili 2.000 kuna po članu obitelji te da se za sve građane čiji su prihodi po članu obitelji do 1.500 kuna u potpunosti oslobode plaćanja pristojbe
Jedan od Hreljinih “sedam”
Inače, zakonski prijedlog koji bi ovo omogućio je u saborskoj proceduri i radi se o jednom od “Hreljnih sedam” zahtjeva koje je predstavio vladi kada je prešao na stranu parlamentarne većine u Saboru.
Mali problem – vlada ga je već jednom odbila. Međutim, tada nisu bili u koaliciji, a sudeći po najnovijem primjeru oko prihodovnog cenzusa za dopunsko osiguranje na teret državnog proračuna, kojeg podržava i vlada, možda se nešto dogodi i po pitanju RTV pristojbe.
“Ovaj prijedlog je korektan u novim okolnostima kad HRT više nije monopolist u konkurenciji komercijalnih televizija, kad se nove serije i sport gledaju na nekim drugim kanalima. Ovim izmjenama u korist onih koji žive u siromaštvu, smanjenje prihoda nije prijetnja gledanosti, funkcioniranju i neovisnosti javne televizije, već je to neracionalno poslovanje i program koji prezentira gledateljstvu”, argumentira Željko Šemper.
Šemperova ‘Aktualna problematika mirovinskog sustava’:
