HSU u mjesec dana skupio značajnu podršku birača: Donosimo kako stoji u istraživanju javnog mnijenja
U usporedbi s Crobarometrom od prošlog mjeseca, HSU je napredovao te ima 2,6 posto podrške birača, čime je postao prva stranka ispod izbornog praga. S druge strane, platforma Umirovljenici zajedno ispala je s popisa stranaka koje su zabilježile ikakvu podršku.
Foto: Veselko Gabričević | hsu.hr
Čini se kako plinska afera i najdugotrajniji štrajk u povijesti Hrvatske nisu pretjerano utjecali na javno mnijenje građana. Barem tako sugerira istraživanje Crobarometar za srpanj, kojeg je za Dnevnik Nove TV provela agencija Ipsos na uzorku od 977 punoljetnih građana.
Uz statističku pogrešku od plus/minus 3,3 posto, odnosno plus/minus 3,6 posto za rejtinge stranaka, rezultati, koje je predstavio reporter Hrvoje Krešić, govore kako HDZ i dalje uvjerljivo vodi s 29,4 posto potpore birača. SDP je, pak, nastavio slobodni pad te mu prijeti gubitak druge pozicije s obzirom na to da mu se Možemo! približilo na 0,1 posto zaostatka. Most s osam i Domovinski pokret sa 7,1 posto potpore zatvaraju krug stranaka koje prelaze izborni prag.
Rezultati Crobarometar za srpanj – vodeće stranke | Foto: Dnevnik Nove TV/Ipsos
Od ostalih stranaka, zanimljivo, najjači je HSU, koji ima 2,6 posto podrške birača. U lipnju su, za usporedbu, imali svega 1,8 posto. Čini se kako je njihovih 11 zahtjeva Vladi, o kojima smo pisali, uhvatilo više pozornosti nego sve inicijative platforme Umirovljenici zajedno, koja se ovog puta nije našla na popisu. Podsjetimo, prošlog mjeseca su imali 1,1 posto podrške. IDS, HNS i Suverenisti imaju između jedan i dva posto podrške birača, dok su ostali na jedan ili manje posto.
HSU je skupio značajnu potporu birača, ali ne dovoljnu za ulazak u Sabor | Foto: Dnevnik Nove TV/Ipsos
Neodlučni i pesimistični
Na izbore bi, prema istraživanju, izašlo 70 posto ispitanika. Njih 25 posto izbornu bi nedjelju iskoristilo za nešto drugo, dok pet posto građana ne zna hoće li ili neće izaći na izbore. Od spomenutih 70 posto koji će dati svoj glas, njih 15,4 posto je neodlučno oko toga koga će zaokružiti. Iako je njihov broj u odnosu na lipanj pao, svejedno čine drugu najmoćniju političku opciju u zemlji.
Ocjena stanja države | Foto: Dnevnik Nove TV/Ipsos
Dok broj neodlučnih birača pada, raste pesimizam u državi. Čak 74 posto ispitanika smatra da država ide u krivom smjeru. Sedam posto nema stav o tome, a istraživanje je zabilježilo i 19 posto optimista. U skladu s time, 66 posto građana ne podržava rad Vlade, 27 posto ga podržava, a sedam posto nema stav.
Negativno mišljenje o političarima
Za takvo su stanje najodgovorniji političari. Prema mišljenju građana, najpozitivniji od njih je Zoran Milanović kojeg takvim smatra 41 posto građana. Slijede ga Božo Petrov (39 posto), Tomislav Tomašević (37 posto), Ivan Penava (34 posto) i Andrej Plenković (32 posto).
Političari s najpozitivnijim dojmom | | Foto: Dnevnik Nove TV/Ipsos
Premijer se našao i na listi negativaca sa 60 posto građana koji o njemu tako misle. No, nije rekorder, jer o Miloradu Pupovcu loše misli čak 75 posto ispitanika. Na listi negativaca su još Peđa Grbin (57 posto) te Hrvoje Zekanović i Gordan Jandroković (56 posto svaki).
Političari s najnegativnijim dojmom | Foto: Dnevnik Nove TV/Ipsos
Gledajući omjer pozitivne i negativne percepcije političara u javnosti, svi su u “crvenom”. Najbolje po tome stoji Božo Petrov, dok Zoran Milanović i Karolina Vidović Krišto dijele isti omjer, odnosno 10 je posto razlike između onih koji o njima misle pozitivno i onih koji misle negativno.
