HSU-ov Željko Šemper objavio prvi dio “aktualne problematike mirovinskog sustava Hrvatske”
Bivši saborski zastupnik Željko Šemper (HSU) objavio je danas prvi dio aktualne problematike mirovinskog sustava Hrvatske. U prvom dijelu se analizira zašto postoji velika razlika između starih i novih umirovljenika.
Foto: Željko Šemper | hsu.hr
Bivši saborski zastupnik, vrhunski poznavatelj mirovinskog sustava, a danas član Predsjedništva Hrvatske stranke umirovljenika napravio je analizu problematike mirovinskog sustava koju će HSU u nekoliko nastavaka objaviti na svojim stranicama.
Prvi dio analizira prevelike razlike između mirovina starih i novih umirovljenika.
“U prvih 10 godina hrvatske države zabilježen je katastrofalni pad omjera osiguranika i umirovljenika od 3:1 na 1,5:1.
Izgubljeno je 500 tisuća radnih mjesta, od tog broja 300 tisuća završilo je u prijevremenoj ili invalidskoj mirovini, a 200 tisuća završilo je na burzi rada. Od 1. siječnja 1999. slijedi mirovinska reforma uz novi Zakon o mirovinskom osiguranju s niz nepravednih odredbi na štetu budućih umirovljenika, što je za posljedicu već niz godina ima prevelike razlike između umirovljenih do 1998. i nakon 1. siječnja 1999. godine”, započinje Šemper.
Foto: Razlika između “novih” i “starih” umirovljenika je 426 kuna mirovine na štetu novih koji imaju više godina staža | hsu.hr
Četiri razloga zašto su mirovine novih umirovljenika manje
Šemper je identificirao četiri osnovna uzroka zašto je tomu tako:
- obračunsko razdoblje – od 1999. do 2009. svake godine povećavalo se po tri godine, a od 2009. u izračun mirovine ulazi cijeli radni vijek, što je za isti staž i istu plaću dovelo do velikih međusobnih razlika u mirovinama novih umirovljenika. Zbog toga je HSU uz potporu MUH-a i SUH-a u srpnju 2007. uspio izboriti dodatak od 4-27% za nove umirovljenike, čime se razlika (2006./2007.) prema starim umirovljenicima smanjila s 35% na 26%, a sada iznosi 17%.
- penalizacija prijevremenih mirovina – do kraja 1998. godine iznosila je 6,65%, a povećana je od 1.1.1999. na 18%, pa 2001. dodatno na 20,4%. HSU je 2007. uspio postotak smanjiti na maksimalnih 9%, da bi ga dolaskom krize premijerka Kosor natrag vratila na 20,4%, a 2018. je nakon referenduma „67 je previše“ završio na 12%.
- pogrešno izračunata prva aktualna vrijednost mirovine (AVM) od 35,16 kn – AVM je jedan od najvažnijih financijskih parametara u izračunu svake mirovine. U izračun prve AVM nije ušao dodatak „100 kn+6%“ koji je u isplati bio od 1.11.1998. i nije bio sastavni dio mirovine 31.12.1998. Taj dodatak je bio naknada štete starim umirovljenicima prema Odluci Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. zbog nezakonitog usklađivanja mirovina od 1993.-1998. Zbog takvog nezakonitog usklađivanja mirovina dostignuta razina mirovina na dan 31.12.1998. bila je značajno niža, a to je bila osnovica za izračun prve AVM 1.1.1999.
- “novi“ umirovljenici imaju manje mirovine za 426 kuna, a imaju duži staž za 2,5 godine.
Na moj prijedlog na sjednici NV o implementaciji dodatka „100 kn+6%“ za „nove“ umirovljenike, HZMO je svojom projekcijom to pretvorio u povećanje mirovina od 10,5%.
Implementacija dodatka kroz postotak od 10,5% za 894.337 „novih“ umirovljenika godišnje bi iznosila oko 2,3 milijarde kuna, a od 1999. nastala šteta iznosi oko 28 milijardi kuna.
