HSU ima novi prijedlog zakona: Ako prođe, više od pola umirovljenika neće morati plaćati dopunsko
Saborski zastupnik Silvano Hrelja maloprije je u iznošenju stajališta Kluba zastupnika HSS-a i HSU-a iznio podatke koji ruše priču o većem cenzusu za besplatno dopunsko osiguranje koje je doneseno u rujnu. Također, u proceduru su uputili prijedlog zakona koji bi taj nesretni cenzus doista podigao za pristojnih 500-tinjak kuna.
Foto: Silvano Hrelja | Youtube screenshot
Silvano Hrelja (HSU) maloprije je u Saboru tijekom iznošenja stajališta Kluba zastupnika HSS-a i HSU-a potvrdio da su u saborsku proceduru poslali prijedlog zakona koji bi drastično povećao cenzus za besplatno dopunsko osiguranje.
“Siromaštvo u Hrvatskoj raste do nepodnošljivih razina. Protiv siromaštva možemo se boriti davanjem, ali kažu ”nema dovoljno”, ali i neuzimanjem! Ponavljam, neuzimanjem od onih najsiromašnijih. Danas smo u proceduru uputili prijedlog zakona kojim najsiromašnije želimo osloboditi plaćanja police dopunskog zdravstvenog osiguranja i to one koji imaju manje prihode od 2.000 kuna po članu obitelji i 2.500 kuna ako žive sami”, kazao je Hrelja.
Pogledajte za koliko je cenzus rastao i što HSU predlaže
Cenzus se nakon dobrih 15 godina nije mijenjao u Hrvatskoj sve do svibnja ove godine, kada je Vlada prihvatila dogovor s umirovljeničkim udrugama.
Stari prihodovni cenzus:
- 1.939 kuna – za samca
- 1.516 kuna – za člana obitelji
Novi prihodovni cenzus (od svibnja 2020.):
- 2.000 kuna – za samca – rast od 61 kunu
- 1.563 kune – za člana obitelji – rast od 47 kuna
HSU-ov novi prijedlog:
- 2.500 kuna – za samca
- 2.000 kuna – za člana obitelji
Ta minimalna promjena u cenzusu bila je velika točka prijepora između HSU-a i umirovljeničkih udruga zbog koje su pale brojne optužbe. HSU je tada za svoj prijedlog zakona prikupio 50 tisuća potpisa građana koji su tražili veće cenzuse, ali njihov prijedlog je “preskočen” i Vlada se dogovorila s umirovljeničkim udrugama.
Umirovljenicima je u interesu da cenzus bude što veći kako bi bili oslobođeni plaćanja brojnih skupih lijekova, pregleda i svega ostalog što dopunsko zdravstveno nosi sa sobom.
Cenzus se nedavno mijenjao, Hrelja iznio podatke da je promjena bila beskorisna
Kada je Vlada mijenjala cenzus, u samom obrazloženju zakona bila je informacija da će njihove promjene omogućiti 200 tisuća novih prijava u sustav besplatnog dopunskog osiguranja.
Hrelja je bio kritičan prema tim prognozama, a danas je iznio i podatke da tomu baš nije tako:
“Time se nije postiglo apsolutno ništa. Novim cenzusom nisu obuhvaćeni ni oni koji su navedeni u najnižoj procjeni zakona, a kamo li nešto više. (…)
Potpuni promašaj resornog ministarstva, Vlade i Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.
Naprotiv, dogodilo se sasvim suprotno. Raste broj građana koji sami plaćaju policu dopunskog zdravstvenog osiguranja od straha od korone. Broj onih za koje plaća država se u četiri mjeseca od donošenja zakona smanjio za 8.000, a od početka godine za 25.000 i povijesno je na najnižoj razini od kada postoji”, kazao je Hrelja.
Zakon koji je HSU danas uputio u proceduru nazvao je pravom mjerom, ali i izazovom za Nacionalno vijeće i Vladu da pokažu stvarnu volju za borbu protiv siromaštva na što ih obvezuje vladina Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključivosti 2014.-2020. u kojoj je dostupnost zdravstvene zaštite bez straha od egzistencijalno opasnih troškova jedno od istaknutih ciljeva.
Hrelja o cenzusu
Cenzus je granica koja se postavlja s ciljem postizanja socijalne ravnoteže. Povlačenjem te crte određuje se koji ljudi zbog svojih niskih prihoda ne mogu plaćati neki namet. Cenzus je brana protiv socijalne isključenosti u kojoj se lako nađu pojedinci zbog siromaštva, odnosno neimanja i tako postaju nevidljivi.
Cenzus se ne postavlja odokativno. Ni slučajno! Postavlja se tako da obuhvati što više pojedinaca koji tako sudjeluju u životu zajednice, ali na granici koja omogućava funkcioniranje sustava, bio to javni prijevoz, socijalna pomoć ili zdravstveno osiguranje.
Cenzus je tako dobrodošla nužna pravedna olakšica. Problem nastaje kada se taj cenzus ne mijenja i ne prilagođava promjenama u troškovima i cijenama. Život ide dalje, ako cenzus ne ide, ljudi zbog kojih postoji također zapnu u problemima, nedaćama, nesrećama i bolestima
