HSU iznio 11 zahtjeva: Ovako namjeravaju poboljšati umirovljenički standard
HSU je predstavio 11 svojih zahtjeva kojima nastoje popraviti životni standard umirovljenika. Kažu da su sve zahtjeve poslali resornom Ministarstvu te očekuju od Vlade da reagira i uvaži njihove prijedloge, koji se tiču povećanja i usklađivanja mirovina, reguliranja osobnih odbitaka, ukidanja penalizacije, uvođenja umirovljeničkih kartica i drugih mjera.
Veselko Gabričević, predsjednik HSU-a | Foto: Mirovina.hr
Sa svih strana stižu inicijative za poboljšanje umirovljeničkog standarda. Vlada tvrdi kako brine o 1,2 milijuna umirovljenika stalnim izmjenama u mirovinskom sustavu, povećanjima mirovina i isplatama jednokratnih dodataka. No, s time se ne slažu umirovljeničke stranke, udruge i pojedini političari. Svatko od njih ima svoje ideje na koji način omogućiti umirovljenicima kvalitetniji i dostojanstveniji život. Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) je danas predstavila čak 11 zahtjeva kojima nastoji podići standard osoba treće životne dobi.
– U proteklom razdoblju Vlada je činila brojne napore da pomogne umirovljenicima, no smatramo da to ipak nije dovoljno. Osobito imajući u vidu činjenicu kako prosječna mirovina u odnosu na plaću iz godine u godinu zaostaje. Umirovljenici bi trebali živjeti i uživati od minulog rada. Predlažemo da se zakonski uvede isplata 13. mirovine umirovljenicima, i to svima bez iznimke jednaki iznos. Naravno da će pri tome ponovno biti nepravde jer još uvijek nije u funkciji imovinski cenzus, iako već desetljećima funkcionira OIB, ali možda će i to potaknuti odgovorne da konačno naknade podijelimo pravedno, odnosno svakome prema potrebi, poručili su iz HSU-a.
Rješavanje umirovljeničkih nepravdi
Uz ovaj zahtjev, resornom Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, poslali su još 11 prijedloga. Prvi je povećanje svih mirovina za 10 posto u sljedećem četverogodišnjem ciklusu, osim onih koje se isplaćuju saborskim zastupnicima, članovima Vlade, ustavnim sucima i državnim revizorima (a koje su ukinute 2011. godine, op.a.) te umirovljenim akademicima HAZU-a. Podsjećaju da je prosječna mirovina u travnju imala udjel u prosječnoj plaći od svega 39,72 posto. Dodaju da su saborske i akademske mirovine na 145,43, odnosno 127,78 posto prosječne plaće.
Smatraju kako će se ovom mjerom mirovine približiti udjelu u plaćama od 50 posto, odnosno europskom prosjeku koji je 52 posto. Postoje i drugačiji zahtjevi za podizanjem mirovina, a njih možete pročitati ovdje.
Traže i ukidanje doživotne penalizacije, odnosno smanjenja mirovina za prijevremeno umirovljene građane. Ta bi se odredba odnosila na one koji su stekli uvjete za redovitu starosnu mirovinu. Slično je to dugogodišnjem zahtjevu Sindikata umirovljenika Hrvatske, o kojem smo pisali ovdje.
Sličan zahtjev tiče se i otprilike 22.000 dugogodišnjih osiguranika koji su s najmanje 41 godinom staža otišli u mirovinu između 1. siječnja 2019. i 1. siječnja 2023. godine. U tom je razdoblju bio ukinut povećani polazni faktor za određivanje mirovine od 0,15 posto. No, iako je polazni faktor vraćen, on se ne odnosi na spomenutih 22.000 umirovljenika. Stoga HSU traži obeštećenje te skupine umirovljenika i ponovni obračun mirovine s povećanim polaznim faktorom.
Promjena usklađivanja
Jedan od važnijih zahtjeva HSU-a je i promjena formule usklađivanja mirovina. Ono se trenutno provodi u omjeru 70:30 u korist rasta plaća ili inflacije, ovisno o stopi tog rasta. Prijedlog HSU-a je kvartalno usklađivanje mirovina sukladno rastu plaća. Dodaju da je potrebno uvesti i linearnu isplatu usklađivanja i dodataka na mirovine. Bitno se to razlikuje od zahtjeva umirovljeničkih udruga koje žele usklađivanje po 100-postotnom indeksu rasta plaća ili inflacije. Čak je i Radimir Čačić predložio vlastiti model o kojem možete čitati ovdje.
HSU traži i ukidanje limita na isplatu dijela obiteljskih mirovina. Naime, tu pogodnost ne mogu koristiti oni čiji zbroj vlastite i dijela obiteljske mirovine prelazi 824,47 eura. Stranka to smatra nepravednim te traži isplatu 27 posto mirovine preminulog supružnika bez obzira na to kolika je mirovina preživjelih partnera.
Uz to, traže i donošenje Deklaracije o pravima umirovljenika i starijih osoba, koju su resornom ministarstvu uputili prije osam mjeseci. Osim njih, sličnu je inicijativu nedavno uputila i Marija Selak Raspudić.
Porezni i zdravstveni odbici
Smatraju da je potrebno povećati osobni odbitak pri obračunu poreza na dohodak za umirovljenike na 1.000 eura, jer su oni tijekom svog radnog vijeka bili obveznici tog poreza. Nije to nova ideja, a o ranijem prijedlogu umirovljeničkih udruga možete čitati ovdje.
Uz to, traže i uvećanje osobnog odbitka umirovljenika po osnovi izdataka za zdravstvene usluge i nabavu ortopedskih pomagala te uvođenje besplatnih sistematskih pregleda. Drže da su umirovljene osobe s invaliditetom u teškoj materijalnoj i zdravstvenoj situaciji, a broj dijagnosticiranih oboljenja sve je veći. Time bi se, kažu, omogućila dostupnost lijekova i produljenje životnog vijeka.
Posljednji zahtjev HSU-a je uvođenje umirovljeničke kartice vezane za korisnika. Time bi se dokazivao status umirovljenika te ostvarivali popusti na brojne proizvode i usluge, a spriječilo bi se, kažu, i kašnjenje isplata mirovina iz banaka.
– Ovim prijedlozima HSU se kroz državne institucije zalaže za rješavanje problema umirovljenika, ispravljanje dugogodišnjih nepravdi i povećanje životnog standarda. Smatramo da će Vlada ozbiljno i primjereno, kao i dosada, uzeti u razmatranje ove naše prijedloge. I konačno, u skladu s mogućnostima, ali imajući na umu težak položaj i problematiku umirovljenika, donijeti odluke koje će pomoći da veliki broj umirovljenika izađe iz zone siromaštva, poručili su iz stranke.
