HSU i HSS u Sabor poslali prijedloge zakona za puno veće obiteljske mirovine!
Klub HSS-a i HSU-a predstavio je danas u Saboru svoja dva prijedloga zakona kojima bi se znatno povećale obiteljske mirovne u Hrvatskoj. Tražili su to i ranije, no na dnevni red nisu dospjeli. Ako sada nekim čudom uspiju, obiteljske mirovine porast će za 10 posto, a uz to traže i da se omogući nasljeđivanje čak 50 posto partnerove mirovine uz onu vlastitu.
Silvano Hrelja (Foto: Mirovina.hr)
Hrvatska je među rijetkim europskim zemljama u kojoj preživjela osoba ne može naslijediti dio mirovine preminuloga bračnog druga. Može zadržati svoju ili uzeti 70 posto mirovine preminulog supružnika, što nije dovoljno. Uskraćivanjem mogućnosti nasljeđivanja dijela mirovine obezvređuje se zajednička uplata doprinosa bračnoga para koji može skupiti i 70, 80 godina staža.
Klub HSS-a i HSU-a predstavio je danas na konferenciji za medije u Saboru dva prijedloga za povećanje obiteljskih mirovina, a koja su uputili u saborsku proceduru – 10 posto povećanja i dodatak od 50 posto!
Zaustavljanje sve većeg siromaštva starijih
U prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju HSU predlaže i traži da korisnice obiteljske mirovine umjesto dosadašnjih 70% mirovine preminuloga supružnika mogu naslijediti i koristiti 80 posto. Obiteljske mirovine time odmah rastu za deset posto.
“Osobe starije od 65 godina izložene su znatno većem riziku od siromaštva u usporedbi s ostatkom stanovništva. Dodatno, među osobama starijima od 65 godina, žene su u još većem riziku od siromaštva od muškaraca. Usvajanjem ovog prijedloga povećanja postotka ublažio bi se i zaustavio porazan trend sve većeg siromaštva starijih osoba” – rekao je Silvano Hrelja.
Drugi prijedlog zakona o obiteljskom dodatku na mirovinu nudi opciju više koja nedostaje kod obiteljskih mirovina – nasljeđivanje dijela mirovine preminuloga bračnoga druga. HSU traži da korisnica obiteljske mirovine uz svoju osobnu mirovinu može ostvariti i dodatak u visini 50% od mirovine preminuloga supružnika.
Umirovljenik koji je sam ne može podmiriti troškove
“Mogućnost nasljeđivanja dijela mirovine ne bi bila hrvatski presedan, već implementacija instituta koji već odavno postoji u većini europskih zemalja. U onima u koje se ugledamo, sigurno. Time bi se slijedila pravedna praksa koja poštuje minuli rad, uplatu doprinosa i štiti svoje građane od siromaštva” – dodao je Hrelja.
HSS-ov Željko Lenart podsjetio je da smo suočeni sa sve većim brojem starijih koji ostaju sami u svojim obiteljskim kućama, jer mladi iseljavaju ne samo iz kuća, nego i iz države. Par umirovljenika još nekako zajedno podmiri troškove, iako su mirovine male. Onaj koji ostane sam teško.
“Trebamo težiti tome da umirovljenik koji ide u dom za starije ima dovoljna primanja za taj dom. Velik dio umirovljenika ne može s cijelom mirovinom pokriti ni najskromniji dom” – zaključio je Lenart.
Za primjenu ova dva zakona trebalo bi osigurati oko 1,2 milijarde kuna godišnje.
