Hrvatski znanstvenici otkrili zašto žensko lice između 50. i 60. stari triput brže od muškoga
Austrijski i hrvatski znanstvenici došli su do nevjerojatnog otkrića. Njihova studija pokazala je da lice kod žena nakon 50. godine triput brže stari nego kod muškaraca. Istraživanje provedeno u Dalmaciji objavljeno je u časopisu American Journal of Physical Anthropology.
Foto: Pixabay
Na istraživanju tima austrijskih i hrvatskih znanstvenika o bržem starenju lica kod žena nakon 50. godine, u odnosu na lica muškaraca, sudjelovali su dr. Sonja Windhager, prof. Katrin Schaefer i prof. Philipp Mitteroecker sa Sveučilišta u Beču, a s hrvatske strane Ivana Rupić, docent Tomislav Lauc, prof. Ivana Čuković-Bagić i prof. Ozren Polašek.
“Istraživanje je u potpunosti provedeno na hrvatskoj populaciji Splita, Visa i Korčule na ukupnom uzorku od 110 ispitanika. Svi ispitanici dio su projekta ‘10001 Dalmatinac – Hrvatska biobanka’, koji je utemeljio prof. Igor Rudan sa Sveučilišta Edinburgh, a sad ga vodi prof. Ozren Polašek sa Sveučilišta u Splitu. Analizirali smo 3D CBCT snimke i napravili skeniranje lica, ali dio ispitanika od 110 koji su imali snimke nije želio skeniranje lica pa je zato uzorak skeniranih lica 88. Zatim smo u Beču proveli morfološka istraživanja” – pojasnio je docent Tomislav Lauc iz Stomatološke poliklinike Apolonija u Zagrebu, piše Jutarnji list.
Rezultati pokazuju da do 50. godine života lica žena i muškaraca stare jednako. No, znanstvenici su ustanovili da su nakon te dobi staračke promjene na ženskom licu i do tri puta brže, dok se kod muškaraca taj proces odvija ujednačeno te postupno i sporije pojačava. Tek oko 63. godine starenje se ujednačava kod oba spola.
Brže starenje ženskog lica znanstvenici su objasnili najvažnijim ženskim hormonom – estrogenom. Njega u manjoj mjeri imaju i muškarci. Do poremećaja dolazi jer oba spola nakon 50. godine prolaze krz hormonalne promjene, uslijed kojih kod žena dolazi do velikog pada u proizvodnji estrogena, zaslužnenog za zaštitu njezinih ženskih obilježja i smanjenu koštanu resorpciju. Padom estrogena dolazi do različite brzine starenja koja se onda kasnije kroz 10 do 15 godina ponovno izjednačava i kod žena i kod muškaraca.
Ovo istraživanje odjeknulo je u britanskim medijima. Dobiveni rezultati smatraju se vrlo korisnima u antropologiji pri određivanju dobi u arheoantropološkim nalazima, u forenzici za utvrđivanje moguće dobi, kod rekonstrukcija lica ili kod izrade fotorobota, ali i sociološkim istraživanjima koja se provode radi utvrđivanja percepcije lica i kod različitih sociobioloških analiza tzv. privlačnosti, ali i kod estetske kirurgije.
Drugi dio istraživanja o povezanosti dobi i koštanih promjena u žena i muškaraca znanstvenici će objaviti u Hrvatskoj.
