Hrvatski uskršnji običaji: kako Hrvati slave Uskrs u Dalmaciji, Istri, Zagorju i Slavoniji
Hrvatski uskršnji običaji su dio kršćanske tradicije. Iako neki običaji vuku korijene iz pretkršćanskog razdoblja, primjerice, pisanice su pronađene u starim germanskim, skandinavskim i slavenskim grobovima, oni su danas kršćanski u svojoj interpretaciji. Hrvati su relativno homogeni u svojim uskršnjim tradicijama, ali različitosti između uskršnjih običaja postoje.
Foto: Pixabay
Nakon četrdeset dana korizme, za Uskrs, ponovno počinje život. Ipak, nije isto slaviti Uskrs u metropoli ili na selu. Mnoge tradicije i običaji su u proteklih 100 godina u velikom dijelu nestali, iako se do danas održavaju u ruralnim područjima. Hrvatski uskršnji običaji ipak imaju tri iste stvari: bojanje pisanica, posveta hrane u crkvi na sam Uskrs i kuhana šunka za uskršnji doručak.
Dok nije bilo umjetnih boja za jaja, koristile su se boje koje su se mogle naći u prirodi: ljuska crvenog luka, cikla, razne bobice, špinat , kopriva i druge. U nekim krajevima su se pisanice dodatno ukrašavale voskom, biljkama ili slamom.
Hrvatski uskršnji običaji
običaji su različiti diljem Hrvatske. Dok se u nekim dijelovima kuće detaljno čiste prije ovog blagdana, u drugima se kuće čak i bojaju. Donosimo običaje u četiri regije.
Slavonija
Spremila bi se i očistila cijela kuća. Za Uskrs, to je imalo posebnu simboliku čiščenja duše. Obitelj bi otišla na svetu ispovijed. Četvrtkom bi se pekao kruh, petkom bi se postilo uz ribu. U Slavoniji bi se često napravio fiš u kojem bi se jeo šaran.
Šarena jaja bi se dijelila maloj djeci od rodbine, susjeda i prijatelja. Djeca bi dan prije Uskrsa otišla na zelenu površinu ubrati travu – koju bi posložili u gnijezdo, a roditelji bi kriomice preko noći u gnijezdo ostavljali poklone.
Običaji su bili da se nosilo jelo na posvećenje – šunka, jaja, luk, kolači, kruh – što se održalo do danas. Tradicionalno se posluživalo za uskršnji doručak: posvećena pogača, šunka, kulen, slanina, jaja, kobasica, mladi luk i svježi sir. Nezaobilazna je i francuska salata. Tkanina kojom je pokrivena košara s posvećenom hranom bacala bi se na voćku kako bi plod bio jači i zdraviji, a ljuska od posvećenog jaja bacila bi se u brazdu od kopanja da bi zemlja bolje rodila.
Došla su sada teža vremena, ali opet se pripremi koliko tko može. Nekad se slavilo više u miru većem, zajedništvu i slozi. Danas je to sve nekakva brzina, ljudi nemaju vremena, a osjeća se i besparica.
Zagorje
I u Zagorju se velik fokus stavlja na čiščenje kuće. U velikom tjednu pred Uskrs u Hrvatskom zagorju je živo i veselo. Neki su čak, uz pisanice, bojili i kuće! Namočili bi vapno u koju bi se stavila modra galica pa su kuće koje su bile sagrađene od drveta dobile novu boju.
Na Uskrs je bilo važno nositi komad nove odjeće, makar to bile nove čarape ili nova marama. Novi komad odjeće bio je simbol duhovne čistoće stečene tijekom četrdesetodnevne korizme. Iako se danas na blagoslov donose maslinove grančice i razno cvijeće, stari je zagorski običaj blagoslov drijenka.
U Zagorju se za uskrsni dan peku vrtanji – tradicionalni kruh koji se mijesi s neprocijeđenom vodom u kojoj se kuhala šunka. Za glavno jelo na stolu jede se purica ili kokoš s mlincima, a ova svečana prilika kao i mnoge druge ne smiju proći bez pečenih štrukli!
Foto: Pixabay
Dalmacija
Najpoznatije uskršnje jelo koje se tipično priprema u Dalmaciji zasigurno je pinca, slatki kruščić.
Najmlađi vole i tople pletenice, u koje se zatim umetne pisanica – one se zovu još i kolube ili karitule.
Kako kršćanski običaji nalažu, na Veliki petak se jede riba – u Dalmaciji su tako neizostavni arbuni, lokarde, orade, oslići i drugi plodovi mora poput hobotnica i lignji. To sve obično prati povrće i krumpir ‘na lešo’.
U nedjeljno uskršnje jutro, na stolu će se pronaći šarene pisanice često bojane u luku, a u dubrovačkom području ona se pengaju – ukrašavaju voskom, a zatim kuhaju. Nakon toga se vosak guli i ostavlja razne uzorke.
Uskrs ne može proći bez mlade janjetine, mladog luka odnosno kapulice, i dobrog crnog vina. Iako nekada u Dalmaciji nije bilo uobičajeno pripremati kuhanu, rolanu šunku, današnje domaćice vole je ispeći u kruhu.
Foto: Pixabay
Istra
Na Veliki petak jela se maneštra od slanca (slanutak) i bakalar na bijelo. Tko nije imao za bakalar, neku jeftiniju ribu ili zelje (kelj). Na Uskrs blagoslovljena jaja i luk, pinca, tko si je mogao priuštiti i pršut. Za uskršnji ručak jeo bi se kiseli kupus s mesom i fuži (tjestenina).
Farbala su se jaja koja su djeca, a i odrasli zasikali kovanicom. Tko je pogodio, dobio je i jaje i kovanicu (50 para obično).
– ‘Uskrs se i u bivšoj državi slavio i u crkvu se išlo, iako sada tvrde da nije tako bilo, što je velika laž. Crkva je bila puna vjernika’, kaže naša čitateljica Miranda.
Osim pince od slatkog tijesta radile su se šišarice, pletenice s jajem za djecu.
