Hrvatskoj nedostaju na tisuće radnika u turizmu, najviše ugostiteljskom sektoru u vrijeme sezone. Radnike spremne konobariti, kuhati i čistiti uvozimo, dok istovremeno za rad pokušavamo animirati vlastite nezaposlene, ali i umirovljenike. Stranci rade i ilegalno, što pokazuje i slučaj nepalskih “robova” na Visu. No, još lošije od njih žive na stotine tisuća domaćih radnika i umirovljenika, modernih robova današnjice.
Na rubu siromaštva živi pola hrvatskih umirovljenika
Nepalski radnici u konobi na otoku Visu nisu bili prijavljeni, a vlasnik im je plaćao oko 4.000 kuna mjesečno. Uz to su dobivali smještaj i hranu, sasvim sigurno ne baš Bog zna kakvu. Situacija nedvojbeno loša i za strane radnike i za gospodarstvo, a nije dobra ni za “poslodavca”. No, što kada bismo njih usporedili s hrvatskim radnicima i umirovljenicima?
Najteže je u Hrvatskoj nezaposlenima i umirovljenicima, njih više od milijun s prosječnom mirovinom od 2.581 kunu. Od ukupno 1,14 milijuna umirovljenika prema općim propisima, samo ih oko 179.000 ima mirovinu veću od 4.000 kuna, odnosno tek svaki šesti.
Kad platimo hranu i režije, slabo ostane
Svaki deseti zaposlenik, njih 132 tisuće, primio je u travnju plaću manju od 3.800 kuna. Prosječna plaća svih 1,3 milijuna zaposlenih u pravnim osobama u travnju je iznosila 7082 kune, a manje od toga zarađuje više od 60 posto, ili 792 tisuće zaposlenih. Svaki drugi zaposleni, njih 660 tisuća, prima manje od 5956 kuna, koliko iznosi medijalna plaća, piše Slobodna Dalmacija.
Više od pet posto zaposlenih, odnosno njih oko 64 tisuće, lani je radom na puno radno vrijeme zaradilo manje od 3.400 kuna koliko sada iznosi minimalna plaća.
Prema anketi o potrošnji kućanstava u 2019., prosječni izdaci za potrošnju iznosili su 93.522 kune po kućanstvu, ili mjesečno po 7.793 kune. Čak ni trenutačna prosječna plaća od 7.082 kune ne može podmiriti tu potrošnju, u kojoj je prehrana najskuplja.
Prehrana odnosi 26 posto ukupne potrošnje, ili 24.538 kuna, što je 2044 kune mjesečnog troška za hranu i bezalkoholna pića. Troškovi za električnu energiju, vodu, odvoz smeća, popravke i održavanje stana prosječno po kućanstvu iznose 704 kune mjesečno, 410 kuna prosječni je mjesečni trošak za pretplate za TV, internet i telefon…
U riziku siromaštva gotovo svaki umirovljenik samac
Kad se podmiri hrana, režijski te troškovi komunikacija, već je nestalo 3158 kuna plaće. Ako plaća iznosi 4000 kuna, ostaje 842 kune za sve ostalo, prijevoz, gorivo, odjeću, obuću, ljekarne, održavanje stana, rekreaciju, kulturu, kave…
Mirovine i plaće su takve da je u riziku od siromaštva svaki umirovljenik samac ili s članom obitelji bez prihoda koji prima prosječnu ili manju mirovinu te zaposleni čovjek koji uzdržava obitelj s dvoje djece i zarađuje medijalnu plaću. Prag rizika za samce iznosi mjesečno po 2.710 kuna, a za kućanstva s dvoje odraslih i dvoje djece mjesečno po 5.691 kunu.
Da bi netko statistički bio u riziku od siromaštva, treba imati manje prihode od onih koji su bili postavljeni kao prag rizika od siromaštva, a u Hrvatskoj je takvih ljudi preklani bilo 742.644.
