Europa stari, što potvrđuju i najnoviji podaci Eurostata. Udio stanovništva od 65 i više godina u posljednjih deset godina narastao je u EU za tri posto. Hrvatska je treća zemalja s najvećim rastom od 4,6 posto. Iznad europskog prosjeka smo i ako gledamo udio građana od 65 do 79 godina. Prije 20 godina građani te dobi činili su 14,2 posto našeg stanovništva, a lani 17,3 posto. Ispod prosjeka smo jedino po udjelu starijih od 80 koji kod nas čine 5,5 posto, a na razini EU-a šest posto udjela.
Stariji par | Pexels
Stanovništvo u zemljama Europske unije sve je starije. Udio starijih od 65 godina narastao je za pet posto, odnosno sa 16 na 21 posto tijekom posljednja dva desetljeća, od 2003. do 2023. godine, pokazuju najnoviji demografski podaci koje je u svibnju objavio Eurostat. Udio onih koji su stariji od 80 godina u posljednjih 20 godina povećao se s 3,7 na šest posto. Najveći rast imaju Grčka i Latvija, s više od tri posto, a najmanji Švedska, svega o,2 posto. S druge strane, udio djece mlađe od 15 godina pao je sa 16,4 na 14,9 posto.
Imamo 17,3 posto građana između 65 i 79 godina
Zanimljivo je da se Hrvatska po rastu udjela starijih od 65 godina u posljednjem desetljeću smjestila na visoko treće mjesto, sa skokom od 4,6 posto, odmah iza Poljske (5,5 posto) i Slovačke (4,8 posto). Iza Hrvatske četvrti je Portugal s jednakim udjelom rasta kao kod nas. Prosjek rasta na razini EU-a u posljednjih deset godina je tri posto. O omjeru stanovnika i umirovljenika u Hrvatskoj više možete doznati ovdje.
Povećanje udjela stanovnika starijih od 65 u zemljama EU-a od 2013. do 2023. | Eurostat
Po pitanju starosti stanovništva, naša je zemlja iznad europskog prosjeka, ako gledamo populaciju od 65 do 79 godina. Ona je 2003. činila 14,2 posto našeg stanovništva, a lani se taj udio popeo na 17,3 posto. Na razini EU-a, narastao je s 12,6 na 15,3 posto. Udio starijih od 80 godina kod nas je niži, ali je malo više rastao, s 2,6 na 5,5 posto, dok je na razini EU-a rastao s 3,7 na 6 posto.
Medijalna životna dob iznad europskog prosjeka
Medijalna dob stanovnika Europske unije je 44,5 godina, što je veliki skok u odnosu na 2003. godinu kada je bila 39 godina. Najveća medijalna dob je u Italiji, 48,4 godine, a slijede je Portugal (47,0), Bugarska (46,8) i Grčka (46,5). Cipar ima najnižu medijalnu dob od 38,4 godine, a potom slijede Irska (39,1), Luksemburg (39,7) i Malta (40,1). Kroz posljednjih 20 godina, medijalna dob najviše je rasla u Portugalu (za 8,5 godina) i Rumunjskoj (8.3 godine), a najmanje u Švedskoj (1,1 godina) i Luksemburgu (2 godine).
I medijalna dob u Hrvatskoj veća je od EU prosjeka te je u 2023. godini iznosila 45,4 godine. Prije 20 godina bila je 40,4 godine, dakle povećana je za pet godina, nešto manje nego na razini EU.
