Hrvatska stvarnost: “Sin mi nije dao da se operem, izgladnjivao me i držao u maloj sobici”
Hrvatska je puna malih i nepovezanih priča u kojima se stariji građani brutalno zlostavljaju. Oni pak u dobrom broju slučajeva ne žele prijaviti počinitelje jer se srame obiteljske situacije.
Foto: Unsplash
Sin je majku držao pod ključem u sobici bez grijanja, uglavnom je bila gladna i bez vode. Jednom mjesečno bi joj dopustio kupanje u hladnoj vodi, pišu 24sata.hr. Bila je iscrpljena i tužna, a spasio ju je poziv Hitnoj pomoći.
Poziv ju je itekako spasio iz ralja sina. Uz pomoć Doma za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja dobila je novi život na toplom i suhom. Ovakvih priča puna je Hrvatska, a u Domu Duga svjesni su da se stariji rijetko kada ohrabre prijaviti zlostavljanje koje trpe. Dodaju da je takvih slučajeva puno više nego što statistike pokazuju.
U projektu Centar za integraciju usmjerili su SOS liniju 0800 88 98 za pomoć žrtvama obiteljskog nasilja s naglaskom na starije građane.
“Vrlo je važno da se jave”
U Domu Duga možete dobiti i zaštitu i pravne savjete, otkrila je ravnateljica mr. sc. Željka Barić:
“Kad govorimo o nasilju nad starijim osobama, moramo biti svjesni toga da žrtve nekad nisu imale priliku za zaštitu kakvu danas imaju. Vrlo je važno da se jave, da znaju da nisu sami i da za sve postoji rješenje. U našem centru svaki dan od 8.30 do 11.30 stručna osoba javlja se na telefon. S njom mogu podijeliti ono što se nikome ne usude ili se srame reći, a mogu i osobno doći jer imamo sve preduvjete za poštovanje epidemioloških mjera. Kod nas mogu dobiti i zaštitu i pravne savjete. Upućujemo ih što se i kako poduzima jer nitko ne smije i ne treba trpjeti nasilje”, kazala je Barić za 24sata.
Barić je uočila obrazac ponašanja starijih ljudi koji razne oblike zlostavljanja trpe i prihvaćaju desetljećima:
“Većina ih se ne želi obratiti stručnjacima jer se srame, jer misle da su ionako na kraju života, pa nema smisla da se bore i jer ne znaju za drukčiji odnos. Ljubav ne podrazumijeva nasilje nego poštovanje i jaku emociju koja u pozadini ima kemiju i koja drži u toj vezi. I svatko ima pravo na poštovanje u tom odnosu”, istaknula je Barić.
Stariji zlostavljanje doživljavaju kao vlastitu sramotu
Barić objašnjava kako postoje brojni razlozi zbog kojih stariji ne prijavljuju nasilje koje je tek nedavno prepoznato kao socijalni fenomen. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije kažu da svaki mjesec u svijetu 1 od 10 starijih osoba doživi zlostavljanje, ali se prijavi tek 1 od 14 slučajeva.
“Stariji ljudi dodatno su neskloni prijaviti svog počinitelja jer se srame obiteljske situacije zbog svojih ‘dostojanstvenih’ godina, a ne žive niti malo dostojanstveno. Doživljavaju to svojom sramotom i neuspjehom, posebno ako je počinitelj nasilja dijete, unuk, pa onda brat, sestra, supružnik”, objašnjava Barić.
Istraživanje provedeno u Zagrebu na ljudima od 65 do 97 godina pokazalo je da je 61,1 posto ispitanika u zadnjih godinu dana doživjelo barem jednom neki od oblika nasilja u obitelji. Na to dodajte epidemijsku godinu u kojoj je obiteljsko nasilje u porastu i imate recept za katastrofu. Ono što je najtužnije – počinitelji su uglavnom bliske osobe.
“Nasilje nad starijima obično se događa u krugu obiteljskog doma. Postoji više vrsta nasilja koje treba raspoznavati. Kod starijih je to najčešće namjerno zanemarivanje ili nebriga, čime im se sustavno uskraćuju osnovni životni uvjeti i potrebna njega. Često čujemo kako nam žrtve govore kako, kad ukućane zamole da im donesu lijekove jer ne mogu sami, oni odgovaraju s ‘kasnije ću’, ‘evo idem’ pa ne odu i slično. To se možda čini benigno, no ako oni sami to ne mogu, a vi njihove potrebe ignorirate, to spada u vršenje nasilja”, zaključuje Barić za 24sata.
