Hrvatska stranka umirovljenika zauzela nikad više mjesto među biračima!
Rezultati predsjedničkih izbora, na kojima je HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović izgubila od SDP-ova Zorana Milanovića, odrazili su se na generalni rejting političkih stranaka. Kako sada stvari stoje, SDP je prvi put u četiri godine preuzeo vodstvo među preferencijama birača, a skok je doživjela i trenutno jedina parlamentarna opcija koja zastupa interese umirovljenika.
Foto: Mirovina.hr
Predsjednički izbori na kojima je Zoran Milanović porazio Kolindu Grabar Kitarović odrazili su se na rejting političkih stranaka. Na parlamentarne izbore građani će izaći u prosincu, a kako sada stvari stoje, povjerenje bi najviše dali SDP-u koji se našao na vodećoj poziciji prvi put u četiri godine. Prema istraživanju Dnevnika Nove TV, koje je provela agencija IPSOS metodom telefonske ankete na 977 ispitanika 21. i 22. siječnja, ova stranka uživa 27,1 posto potpore birača.
Visoko četvrto mjesto HSU dijeli s Mostom
Tako je HDZ nakon dugo vremena pao na drugo mjesto sa 25,6 posto podrške, pri čemu se razlika od 1,5 posto nalazi unutar statističke pogreške pa je teško govoriti o prevlasti kada je o raspoloženju birača riječ. Baš kao i na predsjedničkim izborima, na treće se mjesto smjestio Miroslav Škoro koji, u slučaju da izađe na parlamentarne izbore pod svojim imenom, može računati na 16,6 posto.
Jedine su to tri političke opcije koje prelaze izborni prag prema ovom istraživanju. Međutim, zanimljivo je vidjeti kako se Hrvatska stranka umirovljenika uspjela popeti na visoko četvrto mjesto. S potporom od svega tri posto, HSU se ipak nametnuo kao četvrta najpoželjnija politička opcija u zemlji, zajedno s Mostom.
Na petom mjestu je Ivan Pernar sa 2,3 posto, a na šestom mjestu Pametno sa 2,1 posto. Živi zid je na samo 2 posto, Hrvatski suverenisti na 1,7 posto potpore, a GLAS ima 1,4 posto. HSS ima samo 1,3 posto podrške, a START je na jedan posto. Ostale stranke imaju manje od 1 posto i zajedno osvajaju 2,9 posto. Među njima je IDS sa 0,9 posto, ali i HNS sa 0,1 posto potpore. No, broj neodlučnih birača na visokih je 9,9 posto.
Birat će “najpoželjniju udavaču”
Pritom je jasno da HSU u Sabor ne može ući samostalno, već će za to izabrati “najpoželjniju udavaču” koja je, kako sada stvari stoje, SDP. No, logika kaže da će na izbore ići u sklopu one opcije koja im ponudi najbolje uvjete. S obzirom na gotovo izjednačene rezultate, ponude bi za njih mogle biti i više nego povoljne pa se teoretski može dogoditi i savezništvo s HDZ-om.
Proteklu godinu zaključili su sa dva posto popularnosti među biračima, u listopadu su rasli na 1,6 posto, a sada su na tri posto, što je nemali trend rasta, iako su tijekom godine preferencije birača prema njima varirale. Podsjetimo i da su u sklopu Amsterdamske koalicije s još šest političkih stranaka osvojili mandat na europarlamentarnim izborima u svibnju. Tada je Silvana Hrelju preferencijalnim glasom podržalo samo 2.832 birača što je tek 0,2 posto od ukupno 1.24 milijuna umirovljenika. Nakon toga HSU se okrenuo suradnji s Davorom Bernardićem.
Što stoji iza ovakvog rejtinga stranke Silvana Hrelje?
Prema nekim istraživanjima krajem 2018. imali su u postotku još i veću podršku birača nego sada, gotovo četiri posto, ali bili su peta politička opcija iz jednostavnog razloga jer su druge stranke kotirale bolje. Tako možda ni danas ne bi bili četvrti da nije bilo razdora u Živom zidu ili da Krešimir Beljak izjavama nije nanio nepopravljivu štetu HSS-u.
Na ovakav rezultat HSU-a svakako je utjecao njihov dodatni angažman posljednjih mjeseci, nakon što su obnovili svoju političku suradnju s SDP-om. Silvano Hrelja za to se vrijeme zdušno zalagao za povećanje cenzusa za besplatno dopunsko osiguranje, bio je vrlo aktivan u Saboru, dok je stranka putem podružnica diljem zemlje upozoravala na nužnost uvođenja pravednijeg sustava obiteljskih mirovina. Također, najavili su da će ovo biti godina borbe protiv siromaštva. Takva pojačana aktivnost u medijskom prostoru zasigurno je uzela pažnju jednog dijela milijunske populacije umirovljenika, kategorije građana s najlošijim uvjetima života te najsnažnijim izbornim potencijalom.
