Hrvatska rapidno iseljava i stari: Imamo čak 100.000 više starijih od 80 godina nego 2002.
Sve veći broj radnika u potrazi za boljim uvjetima života sada već masovno napušta Hrvatsku. Istovremeno, stanovništvo u granicama Lijepe naše u prosjeku sve više stari. Pokazatelji su to kako Hrvatska naprosto vapi za demografskom renesansom. Bez mladih koji ostaju ovdje zasnivajući obitelji i ekonomskih promjena kao osnovnog preduvjeta za to, ne gine nam još crnji scenarij. Upravo njega znanstvenici predviđaju do 2050. godine. Ovo su njihovi egzaktni izračuni.
Foto: Pixabay
Podaci koji pristižu iz europskih zemalja o useljavanju Hrvata temeljem prijave u njihove sustave, uistinu su poražavajući. Primjerice, godišnji broj useljenih u Austriju s nešto manje do 2.000 osoba 2008. godine, utrostručio se već 2014. godine. Pritom, mahom je riječ o mladima u 20-im pa onda i 30-im godinama života. No, austrijska statistika bilježi i dolazak starijih osoba koje su očito primorane seliti kako bi se članovi obitelji mogli o njima nastaviti brinuti, ali izvan domaćih granica.
Najveće iseljavanje iz Sisačko-moslavačke županije
Nadalje, “socijalni brojevi” Hrvata u Irskoj prema tamošnjim podacima skočili su na nevjerojatnih 5.312 u 2016. godini. Usporedbe radi, 2000. godine je bilo svega 70 njih. Pojačani trend doseljavanja Hrvata, uz Austriju i Irsku, pokazuje i Švedska, pri čemu u nju pristiže trećina muškaraca više nego žena. Alarmantni su i podaci za Njemačku u koju je u razdoblju od 2012. do 2016. godine iselilo više od 140.000 osoba. Hrvatska se tako nalazi u top tri zemlje s najvećim brojem radnika u drugim zemljama Europske unije.
Hrvati se iseljavaju iz najmanje razvijenih županija, a prva među njima je Sisačko-moslavačka s više od osam posto iseljenog stanovništva. Po broju iseljenih slijede je Ličko-senjska, Šibensko-kninska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija.
Navedena istraživanja proveli su stručnjaci s Ekonomskog fakulteta te oni okupljeni oko Centra za demokraciju i pravo “Miko Tripalo”. Prezentaciju na temu starenja stanovništva obradio je u svojoj prezentaciji Ivan Čipin s Katedre za demografiju EFZG-a.
Tablice o starenju stanovništva koje, nažalost, ne lažu
Stopa rodnosti u Hrvatskoj drastično opada, što najbolje pokazuje rast do 2009. godine, od kada je uslijedio drastični pad. Stopa fertiliteta nikad nije bila manja nego 2016. godine.
Izvor: Vitalni demografski procesi u
Hrvatskoj u 21. stoljeću,
Ivan Čipin/ Katedra za demografiju EFZG
Koliko je Hrvatska ostarila u 2017. godini u odnosu na 2002. godinu, najbolje pokazuje demografska piramida.
Izvor: Vitalni demografski procesi u
Hrvatskoj u 21. stoljeću,
Ivan Čipin/ Katedra za demografiju EFZG
Prema usporedbi ova dva razdoblja, imamo čak 110.000 stanovnika više u dobi od 54 do 64 godine života, dakle 20 posto više nego 2002. godine te oko 100.000 stanovnika više u dobi od 80+. Njihov je broj udvostručen. S druge strane, mladih je sve manje.
Izvor: Vitalni demografski procesi u
Hrvatskoj u 21. stoljeću,
Ivan Čipin/ Katedra za demografiju EFZG
Stručnjaci tako predviđaju da će Hrvatska do 2050. godine imati 16 posto manje stanovnika nego sada, što znači da će nas biti svega oko 3,4 milijuna.
Izvor: Vitalni demografski procesi u
Hrvatskoj u 21. stoljeću,
Ivan Čipin/ Katedra za demografiju EFZG
O negativnim pokazateljima govori i prosječna dob, koja je 1990. godine bila 35,8 godina, da bi lani porasla na čak 43,4 godine. Predviđanja su da će do 2050. godine ona iznositi gotovo 50 godina prosječne starosti naše populacije.
Izvor: Vitalni demografski procesi u
Hrvatskoj u 21. stoljeću,
Ivan Čipin/ Katedra za demografiju EFZG
Dok će se udio mlađeg stanovništva rapidno smanjivati, pri čemu najviše onih u dobi 18 do 34 godine, starijih će prema projekcijama 2050. godine biti čak 67 posto više nego danas.
Izvor: Vitalni demografski procesi u
Hrvatskoj u 21. stoljeću,
Ivan Čipin/ Katedra za demografiju EFZG
Interesantna su i kretanja po dobnim grupama na sto stanovnika. Tako je 1990. godine bilo svega dvoje strarijih osoba od 80 godina na sto stanovnika, a lani čak petero.
Izvor: Vitalni demografski procesi u
Hrvatskoj u 21. stoljeću,
Ivan Čipin/ Katedra za demografiju EFZG
