Tek nešto više od jedan posto hrvatskih umirovljenika uz mirovinu radi do polovine radnog vremena prema ugovoru o radu. Ipak, broj zaposlenih penzionera unazad dvije godine se utrostručio pa ih je sada više nego ikada. Rekord bilježimo krajem srpnja, nakon što se karantena u ožujku negativno odrazila i na rad u mirovini.
Foto: Rawpixel
Broj umirovljenika koji rade uz mirovinu u Hrvatskoj je iznimno mali, tek nešto više od jedan posto. Ipak, onih koji koriste mogućnost zaposlenja do polovine radnog vremena uz isplatu pune mirovine triput je više nego prije dvije godine. Rekord smo dosegli krajem srpnja, kada ih je radilo 13.441, najviše ikad.
Mogućnost uskraćena gotovo polovini umirovljenika
Vlada je mirovinskom reformom od siječnja prošle godine pravo rada uz mirovinu dala i prijevremeno umirovljenim građanima te popularizirala ovu opciju, nakon čega bilježimo stalni rast. Međutim, više od pola milijuna umirovljenih osoba nema ovu mogućnost, ili je ima tek djelomično.
Oni koji su u obiteljskoj mirovini, njih oko 218 tisuća, izostavljeni su iz zakonske mogućnosti rada do polovine radnog vremena uz zadržavanje isplate mirovine. Također, oko 265 tisuća korisnika najniže mirovine zaraditi može, ali im se u tom slučaju mirovinska primanja umanjuju pa se većini to ipak ne isplati. Tu je i 109 tisuća korisnika invalidske mirovine koji se zaposliti uz zadržavanje isplate mirovine mogu samo u slučaju djelomičnog gubitka radne sposobnosti, uz novi, niži izračun primanja.
Osim puke nužde da zarade kako bi preživjeli mjesec, umirovljenici nastavljaju raditi u mirovini i zbog dotad stečenih stručnih i znanstvenih znanja koja nam nedostaju. Dodatno, opciju rada u mirovini popularizirao je i podatak da se nakon dvije godine rada na pola radnog vremena stječe godina dana staža, nakon čega umirovljenik ima pravo na novi, povoljniji izračun mirovine prema novom zakonu, uz manju penalizaciju, viša primanja, dodatni staž za svako dijete…
Sve je to dovelo do rekordnog, iako i dalje premalog broja od 13.441 zaposlenog umirovljenika. Najnižu brojke ove godine bilježimo u ožujku, kada smo u karanteni i valu otkaza imali svega 11.904 radnika u mirovini. Oko 600 njih je u odnosu na veljaču ostalo bez posla, a lagani rast krenuo je u travnju, s naglijim porastom u predsezoni i sezoni koja nam je već u srpnju donijela oko 1.500 više zaposlenih u mirovini.
Najviše u Zagrebu i turistički orijentiranim županijama
Podaci HZMO-a s kraja srpnja pokazuju da najviše umirovljenika radi u trgovini, njih oko 2.500. Slijedi ih oko 2.300 u stručnim i znanstvenim djelatnostima, dok ih je oko 1.700 u prerađivačkoj industriji. Tek na četvrtom mjestu su djelatnosti pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane sa oko 900 radnika, koliko ih je i u zdravstvu te administraciji.
Kada gledamo po županijama, najviše umirovljenika radi u Gradu Zagrebu (4.112), a među županijama prednjači Primorsko-goranska sa 1.586 njih. Odmah slijede Splitsko-dalmatinska (1.386) i Istarska (1.175) pa je jasno da je posla za starije najviše na turističkim destinacijama.
Najmanje umirovljenika, oko stotinu, radi u Požeško-slavonskoj (99), Ličko-senjskoj (103) i Virovitičko-podravskoj županiji (126).
Prema spolu, prednjače muškarci koji je 8.348 s poslom u mirovini, dok je žena 5.093.
Po zanimanju, najviše je stručnjaka i znanstvenika, njih oko 2.500, dok je čelnika i direktora oko 2.000, koliko je gotovo i inženjera i tehničara. Uslužnih i trgovačkih zanimanja je oko 1.700, službenika oko 1.400, obrtnika 1.200 te jednako toliko jednostavnih zanimanja među zaposlenim umirovljenicima.
