Hrvatska nepovratno stari. Takva demografska sudbina ne muči samo Lijepu našu, nego i ostale zemlje svijeta. Ipak, projekcije kažu da bismo mogli postati peta najstarija zemlja Europske unije, s velikim gubitkom stanovništva. Tako bismo do 2100. godine mogli imati čak 61 osobu stariju od 65 godina na svakih sto radno sposobnih stanovnika. Gotovo je to dvostruko više nego sada!
Foto: Pexels
Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da Hrvatska nepovratno stari. Demografska slika već sada nije povoljna, no projekcije pokazuju kako će za 80 godina biti skoro dvostruko lošija. Prema podacima za 2020. godinu, na svakih sto radno aktivnih stanovnika u Hrvatskoj dolaze 33 osobe starije od 65 godina, dakle jedna trećina. To nas već sada svrstava na visoko osmo mjesto među 27 zemalja članica Europske unije. Međutim, do 2100. godine bit će ih čak 61 posto čime ćemo se popeti na visoko peto mjesto!
Udio starijeg stanovništva u populaciji čitavo se vrijeme povećava, a takav će se trend nastaviti. Tako ćemo već za dva desetljeća imati više od 50 posto starijih od 65 na stotinu građana u dobi od 15 do 64 godine.
Najstarija zemlja trenutno je Italija s 36 posto starijih od 65 godina, dok su najmlađe Irska i Island sa samo 20 posto. Do 2100. godine primat pred Italijom trebala bi prema projekcijama preuzeti Poljska, a uz Hrvatsku u pet najstarijih spadale bi još i Malta i Finska, sve s preko 60 posto starijih osoba.
Starenje stanovništva neminovno dovodi do smanjenja populacije u Europi, a koje se nadomješta migracijama iz afričkih i azijskih zemalja. Prema predviđanjima, Hrvatska bi mogla ostati bez milijun stanovnika kroz narednih nekoliko desetljeća. S druge strane, ljudi žive sve dulje, što će ne samo kod nas, nego i u ostalim zemljama, povećati udio starog i o brizi i njezi ovisnog stanovništva. U tom smislu krajnje je vrijeme da se unaprijedi sustav socijalne skrbi kroz povećanje kapaciteta, ali i kvalitete ustanova za starije, kao i izvan institucija kroz priznavanje statusa njegovatelja.
