Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 26 d 24.06.2026

Đuro Bohnec | Snimak zaslona/Novo.hr/ Foto: Mljekara Bohnec
Mljekara Bohnec iz Ludbrega, koja je desetljećima sinonim za kvalitetne domaće mliječne proizvode, prestat će s radom sredinom veljače, pišu Varaždinske vijesti. Vlasnica Marijana Bohnec kao glavne razloge navodi pad primarne proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj te niske cijene uvoznih proizvoda, osobito sireva. Mljekara je koristila isključivo domaću sirovinu i nije mogla konkurirati velikim uvoznicima po cijenama. Da Hrvatska proizvodi sve manje mlijeka, mesa i jaja, pisali smo ovdje. Tako smo lani proizveli oko 10 posto manje kravljeg mlijeka, 12 posto manje kozjeg te čak 21 posto manje ovčjeg mlijeka.
Iz mljekare, koja postoji već 91 godinu, pojašnjavaju da je uvoz mliječnih proizvoda postojao i prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, no tada je bio kontroliran kvotama. Nakon ulaska u EU dolazi do nekontroliranog uvoza viškova mliječnih proizvoda iz drugih europskih zemalja. Vlada je nedavno ograničila cijenu 70 proizvoda, među kojima su i maslac, sir, vrhnje i mlijeko, a cijeli popis možete pogledati ovdje. Nažalost, i ova mjera pogoduje uvoznim proizvodima niže kvalitete i cijene.
Ludbreška mljekara ‘Antun Bohnec’ osnovana je 1934. godine. Proizvodnju s približno 500 litara mlijeka u Hrastovskom započeo je djed današnjeg vlasnika, gospodin Ivan. Proizvodili su najviše maslac i trapist. Roba se prodavala u Ludbregu, Koprivnici i Varaždinu, a prodavali su i sami kod kuće. Mlijeko se sabiralo s područja Slanja i Hrastovskog.
Nakon toga mljekara se preselila u prostore tadašnjeg državnog dobra u Martijancu, a proizvodnju je preuzeo sin Antun i pomalo povećavao proizvodnju, tako da je prerađivao oko 1.500 do 2.000 litara mlijeka. Kako se povećala potreba za mlijekom, povećalo se i područje otkupa na Vrbanovec, Martijanec, Sudovčinu i ostala susjedna mjesta. Gotov sir prodavao je Zagrebačkoj mljekari, a kasnije je proizvodio i za Varaždinsku mljekaru.
Proizvodnju su 1953. godine preselili na vlastito imanje u Vrbanovcu. Ponekad bi se ispred obiteljske kuće u Vrbanovcu stvorila i kolona automobila kupaca s područja cijele Jugoslavije naviklih na kvalitetu Bohnecovih proizvoda. Od 1976. godine mljekara je smještena u Ludbregu.
Kapacitet mljekare neprestano se povećavao pa su od 1990. do 2000. porasli s približno 7.000 litara na 17.000 do 20.000 litara mlijeka, a mljekara uz obitelj Bohnec zapošljava još tridesetak radnika. Mlijeko se otkupljuje od 600 kooperanata sa područja općine Ludbreg i susjednih općina. Novi pogon u Ludbregu osigurao je kapacitete prerade do 60.000 litara mlijeka, zbog čega su širili otkupno područje mlijeka na dio Međimurja i Podravine, s proizvodnjom od 25.000 litara, kako navode na svojoj stranici.
Proizvodni asortiman mljekare obuhvaća sireve goudu, edamer i trapist te svježi sir, topljene sireve, slani sir, kiselo i slatko vrhnje, maslac, jogurt i mlijeko, a od 2003. godine kao novi proizvod na tržištu je prisutna i mozzarella. Cijela se proizvodnja, već niz godina, uspješno plasira na područje Zagreba, Rijeke, Istre, Splita, Osijeka te svakodnevno na područje susjednih gradova Varaždina, Koprivnice i Čakovca.
U sastavu Ludbreške mljekara od 2000. godine nalazi se i restoran Črn-Bel. Smješten na brežuljku iznad Ludbrega omiljeno je odredište za obiteljske , ali i poslovne domjenke Ludbrežana i njihovih gostiju. Osim restorana, uz mljekaru su otvorili i pekaru 2004. godine.
Posljednje četiri godine Mljekara Bohnec poslovala je s godišnjim prihodom od oko milijun eura, no u istom razdoblju ostvarila je kumulativni gubitak od gotovo 800.000 eura. Svake godine bilježen je negativan rezultat, navodi Index.hr. Prije dvije godine mljekara je zapošljavala tridesetak radnika. Nakon što se Đuro Bohnec povukao u mirovinu, obiteljski je posao preuzela njegova obitelj. Međutim, usprkos naporima, nisu uspjeli održati poslovanje. Mljekara uskoro prestaje s radom, a domaći Bohnecov sir, vrhnje i maslac više se neće proizvoditi.
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 26 d 24.06.2026
Koliko Zavod za mirovinsko troši na čišćenje? Skoro trećina iznosa ide u Slavoniju
Provjerili smo koliko Zavod za mirovinsko u godini dana troši samo na čišćenje uredskih prostorija. Četiri ureda u Slavoniji trebaju 155.000 eura.
15:51 6 h 20.07.2026
Novi izazov za ministra Ružića: Sindikat traži veće plaće za spremačice u bolnicama
Sindikat KBC-a Zagreb traži veće plaće za spremačice. Sada su otišli korak dalje pa traže korekciju svih najnižih koeficijenata i reformu sustava.
15:33 6 h 20.07.2026
BUZ o potrebi rasta mirovina na 60 posto plaće: 'To nije nikakav populizam ili hir'
Vlada bi trebala imati cilj da prosječna mirovina iznosi najmanje 60 posto prosječne plaće. Svako davanje dodatka je gašenje požara, smatra Špika.
11:26 10 h 20.07.2026
Inflacija jenjava diljem Europe: Hrvatska četvrta s najvišom stopom u EU
Inflacija je pala ispod tri posto na području Europske unije. Hrvatska se smjestila odmah iza tri zemlje rekorderke s najvišim rastom cijena.
09:33 12 h 20.07.2026
Radno vrijeme zaposlenih umirovljenika: 'Mora li to biti baš četiri sata po danu?'
Umirovljenica želi raditi u ugostiteljstvu na pola radnog vremena. Zanima je može li raditi dnevno više od četiri sata, jer to zahtijeva i posao.
07:18 1 d 19.07.2026
Male tajne hrvatskog jezika: Pozivate li na rođendan 'sve' ili svih' iz obitelji?
Zamjenica svi u genitivu ima oblik 'svih', a u akuzativu oblik 'sve'. Često se griješi tako da se umjesto akuzativnoga oblika koristi genitivni.
07:18 1 d 19.07.2026
Dom za starije u Podravini kupuje opremu: Stolići za hranjenje vrijede 1.300 eura
Dom za starije u Koprivnici ide u trošak od 21.500 eura. Na popisu su opet stolići za hranjenje vrijedni 1.300 eura i uređaj za kompostiranje hrane.
07:30 2 d 18.07.2026