Hrvatska mljekara prestaje s radom nakon 90 godina: Razlozi su zabrinjavajući
Mljekara Bohnec u Ludbregu zatvara svoja vrata nakon 90 godina proizvodnje kvalitetnih mliječnih proizvoda. Proizvodnju gase jer je sve manje hrvatskog mlijeka za otkup, ali i zbog niskih cijena uvoznih proizvoda, osobito sireva. Uz mljekaru su otvorili i restoran i pekaru, zapošljavali oko 30 radnika, ali posljednjih godina poslovali su s gubicima, zbog čega sada prestaju s radom.
Đuro Bohnec | Snimak zaslona/Novo.hr/ Foto: Mljekara Bohnec
Mljekara Bohnec iz Ludbrega, koja je desetljećima sinonim za kvalitetne domaće mliječne proizvode, prestat će s radom sredinom veljače, pišu Varaždinske vijesti. Vlasnica Marijana Bohnec kao glavne razloge navodi pad primarne proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj te niske cijene uvoznih proizvoda, osobito sireva. Mljekara je koristila isključivo domaću sirovinu i nije mogla konkurirati velikim uvoznicima po cijenama. Da Hrvatska proizvodi sve manje mlijeka, mesa i jaja, pisali smo ovdje. Tako smo lani proizveli oko 10 posto manje kravljeg mlijeka, 12 posto manje kozjeg te čak 21 posto manje ovčjeg mlijeka.
Kolone kupaca stizale iz cijele Jugoslavije
Iz mljekare, koja postoji već 91 godinu, pojašnjavaju da je uvoz mliječnih proizvoda postojao i prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, no tada je bio kontroliran kvotama. Nakon ulaska u EU dolazi do nekontroliranog uvoza viškova mliječnih proizvoda iz drugih europskih zemalja. Vlada je nedavno ograničila cijenu 70 proizvoda, među kojima su i maslac, sir, vrhnje i mlijeko, a cijeli popis možete pogledati ovdje. Nažalost, i ova mjera pogoduje uvoznim proizvodima niže kvalitete i cijene.
Ludbreška mljekara ‘Antun Bohnec’ osnovana je 1934. godine. Proizvodnju s približno 500 litara mlijeka u Hrastovskom započeo je djed današnjeg vlasnika, gospodin Ivan. Proizvodili su najviše maslac i trapist. Roba se prodavala u Ludbregu, Koprivnici i Varaždinu, a prodavali su i sami kod kuće. Mlijeko se sabiralo s područja Slanja i Hrastovskog.
Nakon toga mljekara se preselila u prostore tadašnjeg državnog dobra u Martijancu, a proizvodnju je preuzeo sin Antun i pomalo povećavao proizvodnju, tako da je prerađivao oko 1.500 do 2.000 litara mlijeka. Kako se povećala potreba za mlijekom, povećalo se i područje otkupa na Vrbanovec, Martijanec, Sudovčinu i ostala susjedna mjesta. Gotov sir prodavao je Zagrebačkoj mljekari, a kasnije je proizvodio i za Varaždinsku mljekaru.
Proizvodnju su 1953. godine preselili na vlastito imanje u Vrbanovcu. Ponekad bi se ispred obiteljske kuće u Vrbanovcu stvorila i kolona automobila kupaca s područja cijele Jugoslavije naviklih na kvalitetu Bohnecovih proizvoda. Od 1976. godine mljekara je smještena u Ludbregu.
Širenje proizvodnje i plasmana sireva, vrhnja, maslaca…
Kapacitet mljekare neprestano se povećavao pa su od 1990. do 2000. porasli s približno 7.000 litara na 17.000 do 20.000 litara mlijeka, a mljekara uz obitelj Bohnec zapošljava još tridesetak radnika. Mlijeko se otkupljuje od 600 kooperanata sa područja općine Ludbreg i susjednih općina. Novi pogon u Ludbregu osigurao je kapacitete prerade do 60.000 litara mlijeka, zbog čega su širili otkupno područje mlijeka na dio Međimurja i Podravine, s proizvodnjom od 25.000 litara, kako navode na svojoj stranici.
Proizvodni asortiman mljekare obuhvaća sireve goudu, edamer i trapist te svježi sir, topljene sireve, slani sir, kiselo i slatko vrhnje, maslac, jogurt i mlijeko, a od 2003. godine kao novi proizvod na tržištu je prisutna i mozzarella. Cijela se proizvodnja, već niz godina, uspješno plasira na područje Zagreba, Rijeke, Istre, Splita, Osijeka te svakodnevno na područje susjednih gradova Varaždina, Koprivnice i Čakovca.
Uz mljekaru otvorili i restoran i pekaru
U sastavu Ludbreške mljekara od 2000. godine nalazi se i restoran Črn-Bel. Smješten na brežuljku iznad Ludbrega omiljeno je odredište za obiteljske , ali i poslovne domjenke Ludbrežana i njihovih gostiju. Osim restorana, uz mljekaru su otvorili i pekaru 2004. godine.
Posljednje četiri godine Mljekara Bohnec poslovala je s godišnjim prihodom od oko milijun eura, no u istom razdoblju ostvarila je kumulativni gubitak od gotovo 800.000 eura. Svake godine bilježen je negativan rezultat, navodi Index.hr. Prije dvije godine mljekara je zapošljavala tridesetak radnika. Nakon što se Đuro Bohnec povukao u mirovinu, obiteljski je posao preuzela njegova obitelj. Međutim, usprkos naporima, nisu uspjeli održati poslovanje. Mljekara uskoro prestaje s radom, a domaći Bohnecov sir, vrhnje i maslac više se neće proizvoditi.
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
