Hrvatska je jedina tranzicijska zemlja koja je dob za mirovinu podigla na 67 godina
Braneći podizanje dobne granice na 67 godina za umirovljenje, kao jedne od mjera jačanja mirovinskog sustava donesene mirovinskom reformom, ministar Marko Pavić poziva se i na praksu ostalih europskih zemalja. Međutim, prema posljednjem Izvješću Europske unije o primjerenosti mirovina iz 2018. godine Hrvatska je jedina tranzicijska zemlja koja je podigla dobnu granicu za starosnu mirovinu na 67 godina.
Doživi mirovinu! I tebe se tiče!
foto: Tea Ovničević|mirovina.hr
Većina novih članica Europske unije i dalje je na granici od 65 godina za odlazak u mirovinu, i manje, s obzirom da će tu dob uvesti tek od 2033. godine za kada je kod nas zakonski postavljena na 67. U Bugarskoj i Češkoj tek 2037. stupa na snagu produljenje radnog vijeka na 65 godina, piše t portal.
Dobna granica nije fiksno postavljena
Starije članice Europske unije propisale su podizanje dobi na 67 godina, no one ne samo da imaju dulji radni vijek, nego i povoljnije radne uvjete. Također, dobna granica nije fiksna, već će ona ovisiti o stanju na tržištu rada, duljini životnog vijeka te ostalim pokazateljima. Takav slučaj je i u Finskoj.
Izvješće navodi da podizanje dobi za mirovinu ima za cilj održavanje mirovinskog sustava, ali kroz dugoročnu politiku usporedno s povećavanjem očekivanog životnog vijeka. Povećanje su posljednjih godina na taj način prihvatile Belgija, Bugarska, Grčka, Finska, Nizozemska i Britanija.
Reforma iz 2015. godine u Finskoj dob povećava sa 63 na 65 godina do 2027. Nakon 2030. dob će dalje rasti, ovisno o navedenim pokazateljima koji u Hrvatskoj nisu postavljeni kao uvjet.
Poljska granicu postavila na 60 godina za žene
S druge strane, reforme u nekom zemljama idu protiv podizanja dobne granice za mirovinu. Tako je Poljska granicu postavila na 60 godina za žene i 65 za muškarce. Osim podizanja dobne granice, Bugarska i Francuska podignule su i doprinose za mirovinsko osiguranje kao dodatnu mjeru koja će jamčiti stabilnost i jačanje javnog sustava mirovina.
Po pitanju životnog vijeka, Hrvatska za prosjekom Europske unije zaostaje čak tri godine, dok je on niži jedino u Baltičkim zemljama i Bugarskoj.
Naša politika očito se vodi mišlju da ćemo se do 2033. godine približiti parametrima Europske unije, no zasada nema takvih pokazatelja. Naime, trenutno je čak trećina Hrvata starijih od 50 godina nezaposlena dok je stopa zaposlenosti u kategoriji građana starijih od 50 godina 40,3 posto.
