Hrvatska ima sve više starijih radnika, ali i svaki treći nezaposleni ima preko 50 godina
Hrvatska radna snaga sve je starija, baš kao i sveopće stanovništvo. Udio zaposlenika starijih od 50 godina porastao je u posljednjem desetljeću sa 24 na 28 posto. Istovremeno, radnika mlađih od 30 godina je 19 posto manje. Unatoč tomu, i dalje smo na dnu europske ljestvice kada je o zapošljavanju starijih osoba riječ.
Foto: Pixabay
Hrvatska ima oko 80 tisuća radnika starijih od 50 više nego 2010. godine. S druge strane, zaposlenika do 29 godina je za oko 15 tisuća manje, iako su u tom razdoblju zaživjeli brojni poticaji i olakšice poslodavcima za njihovo zapošljavanje.
Po nezaposlenosti starijih smo na samomu dnu
Kontingent zaposlenih najmlađih radnika do navršenih 29 godina života kreće se oko 301.000, dok se broj starijih od 50 popeo na oko 450.000. Među starijima je gotovo stotinu tisuća radnika koji su zakoračili u sedmo desetljeće života i oni čine oko 6 posto ukupno zaposlenih. Osim migracija, na starenje radne snage utjecalo je i produljenje radnog vijeka žena na 65 godina, piše danas Večernji list.
Ipak, svaki treći nezaposleni Hrvat stariji je od 50 godina. Tako je na svakih stotinu trenutačno nezaposlenih radnika 35 njih starije od 50 godina. Kada je 2010. godine udio radnika od 50 i više godina bio manji, manje ih je bilo i bez posla, 26 posto njih u odnosu na današnjih visokih 35 posto. Nezaposlenost je od tada padala brže nego udio starije populacije u njoj. Prije deset godina bilo ih je oko 80, a sada ih je oko 40 tisuća, dvostruko manje, dok se nezaposlenost smanjila dva i pol puta.
Istraživanje Eurostata za 2018. godinu pokazuje da je stopa zaposlenosti u skupini od 55 do 64 godine u Hrvatskoj bila samo 42 posto, pri čemu kod žena samo 35 posto. Prosjek Europske unije je daleko viših 58 posto, pri čemu 65 posto za muškarce i i 52 posto za žene. Tako smo se smjestili na samo dno europske ljestvice, pri čemu su gori jedino Grčka i Luksemburg.
Poslodavci će sve više birati starije radnike
Najviše zaposlenih starijih od 55 ima Island sa zavidnih 80 posto, Švedska sa 78 posto, Norveška i Švicarska 72, a Njemačka 71 posto. U Sloveniji je udio zaposlenih u starijoj populaciji 47 posto, Poljskoj 49 posto, Mađarskoj 54 posto, Rumunjskoj 46 posto, a Češkoj 65 posto.
Nedostatak mlađih kadrova, što je rezultat gubitka oko 200 tisuća radnika samo uslijed migracijskih procesa, trebao bi potaknuti poslodavce da se okrenu starijim radnicima i iskoriste prednosti koje oni nude, poput iskustva i odgovornih radnih navika. Da se to već događa govori i sve veći broj umirovljenika koji se vraćaju na tržište rada. Trenutno ih je gotovo 12.000, više nego dvostruko nego što ih je bilo početkom ove godine.
