Hrvatska ima puno manje poljoprivrednog zemljišta nego što se misli: Zakon ne ide na ruku proizvođačima
Pogrešne evidencije o poljoprivrednom zemljištu jedan su od ključnih razloga slabih rezultata hrvatske poljoprivrede, upozorava HUP – Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede. Hrvatska, poručuju, realno ima znatno manje zemljišta pogodnog za proizvodnju nego što službene statistike prikazuju, zbog čega su mnoge poljoprivredne politike i zakoni unaprijed osuđeni na neuspjeh.
Foto: Canva
Prema aktualnim procjenama, u Hrvatskoj je za poljoprivredu pogodnih najviše 1,5 milijuna hektara zemljišta, iako se u javnosti već godinama barata brojkama od 2,6 do 3 milijuna hektara. Veliki dio površina koje su evidentirane kao oranice ili pašnjaci u stvarnosti su kamenjari, šume ili neupotrebljivo zemljište, upozorava HUP.
– Odstupanja između evidencija i stvarnog stanja na terenu dovode do pogrešnih političkih odluka, pogrešnih strategija i neprovedivih zakona, ističu u udruzi.
Zakon kao da ima milijun hektara slobodnog zemljišta
Na primjeru jedne općine HUP ilustrira problem: službeno je evidentirano 11.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, a nakon provjere i usklađivanja s evidencijama Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda i zaštite okoliša, za stvarnu poljoprivrednu proizvodnju ostaje manje od 3.000 hektara. O problemima u poljoprivredi govorio je i uspješan proizvođač bučinog ulja Mladen Cesarec, o čemu više možete pročitati ovdje.
Posebno upozoravaju na aktualni Zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji polazi od pretpostavke da u Hrvatskoj postoji milijun hektara slobodnog državnog zemljišta. Na toj osnovi stvoren je pravilnik koji prilikom dodjele zemljišta prednost daje socijalnim i zavičajnim kriterijima, umjesto proizvodnim rezultatima. U praksi to znači da se zemljište oduzima uspješnim poljoprivrednicima i daje novim korisnicima, bez stvarnog povećanja prinosa ili konkurentnosti.
– Takva praksa dugoročno uništava formirane poljoprivredne cjeline, smanjuje produktivnost i dodatno slabi sektor, upozoravaju iz HUP-a.
Hrvatska daleko od europskog prosjeka
U evidenciji korištenja zemljišta (ARKOD) trenutačno je upisano oko 1,16 milijuna hektara i više od 164.000 poljoprivrednih gospodarstava, što daje prosjek od tek 7 hektara po gospodarstvu. U usporedbi s prosjekom Europske unije od 17,4 hektara, Hrvatska bi za sličnu strukturu trebala imati gotovo 2,9 milijuna hektara – što je, napominju, “milijun i sedamsto tisuća hektara više nego što fizički postoji”.
Ako želi povećati prosječnu veličinu posjeda sa stvarnim resursima, Hrvatska bi trebala prepoloviti broj poljoprivrednih gospodarstava na oko 66.000. HUP zaključuje da buduće poljoprivredne politike moraju biti usmjerene na realne brojke i da novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu mora štititi primarne proizvođače. Poručuju da zakon treba očuvati postojeće poljoprivredne cjeline, zabraniti oduzimanje zemljišta učinkovitim proizvođačima i poticati povećanje prinosa, produktivnosti i konkurentnosti na stvarnom, a ne virtualnom zemljištu.
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
