Hrvatska daleko ispod prosjeka: Imamo najviše bolesnih i siromašnih umirovljenika u Europi
Prema izvještaju Eurostata za 2018. godinu, u Hrvatskoj su siromaštvom najviše ugroženi oni stariji od 65 godina. Umirovljenici lošije stoje samo u Latviji i Estoniji.
Foto: Jelena Ratko | mirovina.hr
Eurostatov godišnji izvještaj Living Conditions in Europe nudi opširan prikaz uvjeta života u Europskoj uniji, fokusirajući se na pet ključnih područja koja su obrađena u pet poglavlja izvještaja.
Prvo poglavlje predstavlja financijski aspekt siromaštva i nejednakosti, dok se u drugom analizira kako siromaštvo i manjak prava na uključenost u društvo utječu na (ne)mogućnost održavanja adekvatnog životnog standarda. U trećem poglavlju, kroz statističke podatke analizira se stanje stanovanja u EU. Četvrto poglavlje posvećeno je analizi utjecaja koji status na tržištu rada ima na zdravstveni status, i obrnuto. U petom poglavlju, teme su društvena participacija i integracija građana u društvo. Na taj način, izvještaj (sastavljen iz podataka iz Eurostatove baze koja pokriva svih 28 članica Europske unije) pokriva sve važne aspekte koji pokazuju gdje se koja država nalazi unutar EU: na kojem je mjestu po kvaliteti života, životnom standardu, prosječnim primanjima, broju aktivnih građana i sl.
U Hrvatskoj najugroženiji stariji građani
Žene, mladi, nezaposleni i oni s niskim stupnjem obrazovanja, najugroženiji su u Europskoj uniji kada je riječ o izloženosti riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Dok je u većini europskih država dobna skupina od 18 do 24 godine starosti najviše ugrožena siromaštvom, u Hrvatskoj su to stariji od 65. Njihov stupanj ugroženosti od siromaštva iznosio je gotovo 30 posto, što je dvostruko više od europskog prosjeka.
Stupanj ugroženosti od siromaštva po dobnim skupinama | Eurostat
Među odraslom populacijom u EU, stariji od 65 godina najmanje su ugrožena skupina. Njihov europski prosjek stupnja ugroženosti iznosio je 14,5 posto, dok je u dobnoj skupini 18-24, koja je najviše rizična u većini država, on iznosio 23,4 posto. To je vrijedilo za sve europske države, osim za Hrvatsku i države Baltika (Estonija, Latvija, Litva), a nakon njih i Ciprus, Slovenija i Malta imaju obrnutu situaciju, u nešto manjem nesrazmjeru. U Hrvatskoj, najugroženija je upravo skupina 65+, dakle umirovljenici.
Ruralni krajevi vrlo ugroženi siromaštvom
Osim socio-demografskih faktora, u analizu faktora koji utječu na rizik od siromaštva, uvršten je i stupanj urbanizacije, koji igra veliku ulogu u stvaranju slike životnog standarda.
U riziku od siromaštva u Hrvatskoj živi više od 30 posto ljudi, čime je Hrvatska među najgorima od 28 država. To se odnosi ponajviše na ruralne krajeve, gdje 33,5 posto ljudi živi na rubu siromaštva. Lošija je situacija, nego kod nas, još samo u Bugarskoj, Rumunjskoj, Grčkoj, Litvi i Latviji.
Kada se radi o razlozima koji dovode do visokog rizika od siromaštva u Hrvatskoj, navodi se prije svega nezaposlenost, a onda materijalna deprivacija, odnosno nedovoljni prihodi. Hrvati su među najgorima i kada je riječ o prihodima koji im ostaju za slobodno trošenje, nakon što plate osnovne životne troškove, kao što su stan, režije i sl.
Gotovo 50 posto onih koji u Europskoj uniji žive u kućanstvima koja se sastoje od jedne osobe ugroženo je siromaštvom. Hrvatska je jedna od zemalja u kojima je taj postotak među najvišima.
Hrvatska je pak četvrta u Europskoj uniji kada je riječ o kategoriji materijalne deprivacije građana, koji si ne mogu priuštiti osnovne potrepštine za život. Gore su samo Bugarska, Rumunjska i Grčka. Hrvati su i među onim građanima EU-a koji najteže podnose neočekivane materijalne troškove, a više od 50 posto Hrvata jedva spaja kraj s krajem (no Grci i Bugari su ipak najgori po tom kriteriju, s više od 60 posto stanovnika).
Hrvatski umirovljenici lošega zdravlja
Rekorder smo i po tome koliko je žena starijih od 65 kod nas bolesno – čak 52,3 posto – dok se bolesnima smatra 42 posto starijih muškaraca u Hrvatskoj, također najviše u cijeloj Europskoj uniji.
Stupanj osobnog zadovoljstva zdravstvenim stanjem za Zaposlene, Nezaposlene i Umirovljenike (narančasto – jako dobro, žuto – dobro, plavo – u redu, ružičasto – loše, crveno – jako loše) | Eurostat
Što se tiče drugih europskih država, u prosjeku 40,6 posto umirovljenika percipira svoje zdravlje kao jako dobro ili dobro, u usporedbi s 18 posto onih koji se izjašnjavaju da su lošega ili jako lošega zdravlja.
Svi podaci analizirani tijekom istraživanja, prikupljeni su od 23. listopada do 3. studenoga 2017. godine, što znači da se situacija do danas mogla promijeniti. Ipak, Hrvatska je u izvještaju po mnogočemu među najgore stojećima u Uniji, pa je teško za povjerovati da se situacija znatno poboljšala.
