Hrvati su lijeni? Više od 700 tisuća umirovljenika radilo dulje od 30 godina!
Više od 700 tisuća od 1,14 milijuna umirovljenika prema općim propisima sakupilo je više d 30 godina radnog staža, što se za radne uvjete u Hrvatskoj može smatrati čak i uspjehom. Od njih je 209 tisuća radilo od 30 do 34 godine, njih više od 290 tisuća u mirovinu je otišlo sa 35 do 39 godina staža, što je ujedno i najbrojnija kategorija. Više od 204 tisuće umirovljenika ima preko 40 godina staža.
Foto: Pexels
Da moramo raditi sve dulje kako bi mirovinski sustav (p)ostao održav političari često naglašavaju. Po uzoru na ostale zemlje Europske unije, dobna granica za umirovljenje se podiže. U Hrvatskoj rad do 67. godine stopirali su građani i sindikati, ne zato što ne bi htjeli, nego zato što nisu ostvareni uvjeti i pretpostavke za dulji ostanak na tržištu rada. Uostalom, svaki treći nezaposleni građanin stariji je od 50 godina.
Osim što su mnogi na burzi rada prisiljeni čekati mirovinu, zemlja je i ranije prošla tranziciju, gubitak industrije i posljedično tomu radnih mjesta, a i sadašnja će kriza neminovno ostaviti posljedice na radnu strukturu koja će se negativno preslikati i na mirovinu. Brojni su građani prisiljeni bili otići u prijevremenu mirovinu. Ipak, manje ih je nego onih u starosnoj te da bi stvar bila gora, imaju i više godina radnog staža.
Kasnije umirovljenje ne donosi i više radnog staža
Brojke jasno pokazuju da u Hrvatskoj kasnije umirovljenje ne donosi više staža, a samim time ni uplata u mirovinski sustav, jer i dalje previše stanovnika čeka samo uvjet dobi za umirovljenje. Mnogo je i dalje onih koji jedva sakupe i osnovni uvjet od 15 godina. Rad na pola radnog vremena, rad na crno, minimalne plaće, godine nezaposlenosti… sve to utječe na konačnu sliku rada i umirovljenja u Hrvatskoj.
Statistika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje jasno pokazuje da Hrvati nisu lijeni. Ako nisu radili dulje od 40 godina, onda to nije zato što nisu htjeli, nego zato što nisu imali prilike za to. Pa ipak, svaki peti građanin umirovio se upravo sa 40 i više godina radnog staža.
Ukupno, preko 700 tisuća građana od 1,14 milijuna umirovljenika sakupilo je više d 30 godina radnog staža, što se za naše uvjete može smatrati čak i uspjehom. Od njih je 209 tisuća radilo od 30 do 34 godine, njih više od 290 tisuća u mirovinu je otišlo sa 35 do 39 godina staža, što je ujedno i najbrojnija kategorija. Više od 204 tisuće umirovljenika ima preko 40 godina staža.
Svaki deseti umirovljenik jedva stekao uvjet za mirovinu
Također, novi umirovljenici u mirovinu idu sve kasnije, sve su stariji i unatoč dugotrajnoj gospodarskoj krizi i sporom oporavku te sadašnjim nepovoljnim ekonomskim uvjetima imaju sve veći broj godina radnog staža. Država je prije dvije godine omogućila i dodatnih šest mjeseci staža po djetetu te je pod pritiskom građana i sindikata prisiljena bila smanjiti penalizaciju, odnosno umanjenje iznosa prijevremene mirovine.
Od 25 do 29 godina staža ima 128 tisuća trenutno umirovljenih, a od 20 do 24 godine 124 tisuće njih. Od 15 do 19 godina staža ostvarila je 121 tisuća građana, što jest poražavajući podatak, ali ne za njih, nego za državu. Svaki deseti umirovljenik je dakle jedva stekao minimalni uvjet za starosnu mirovinu od 15 godina.
Do četiri godine staža ima oko 15 tisuća umirovljenika, od 5 do 9 godina njih gotovo 20 tisuća, dok ih je oko 36 tisuća ostvarilo od 10 do 14 godina staža. Tu su uglavnom invalidske i obiteljske mirovine prema općim propisima.
