Hrvati su jedna od najdepresivnijih nacija, posebno pogođene starije osobe
Od kronične depresije pati 7,2 posto građana Europske unije, pokazuju nedavno objavljeni podaci europskog Statističkog ureda. Međutim, Hrvatska je po ovom negativnom trendu daleko iznad prosjeka pri čemu se svrstala u pet najdepresivnijih europskih nacija.
Ilustracija: Rawpixel
Statistički ured Europske unije ovih je dana prezentirao podatke o depresiji njezinih stanovnika. Oni datiraju još iz 2019. godine, dakle prije pandemije koja je dodatno pojačala ovaj osjećaj kod građana, pogotovo onih starijih pa će pokazatelji zasigurno biti još depresivniji.
Od kronične depresije boluje 7,2 posto europskih građana, no kada je riječ o Hrvatskoj, pokazatelji su puno lošiji. Naime, među 27 država pozicionirali smo se među pet najdepresivnijih nacija s iznadprosječnih gotovo 12 posto.
Najdepresivniji su naši susjedi Slovenci sa 15,1 posto onih koji pate od kronične depresije, a od Hrvata su još depresivniji Portugalci, Šveđani i Nijemci s kojima smo jednako depresivni, pokazuju podaci Eurostata.
Najmanje su depresivni Rumunji među kojima je samo jedan posto kronično “neraspoloženih”, a po dobrom raspoloženju slijede ih Bugari, Maltežani, Grci, Irci, Mađari…
Socijalna izolacija svakako će ove brojke podebljati za 2020. godinu za koju se još uvijek čekaju podaci, a daleko neće odskakati ni ova. Posebno su ugrožene starije osobe, o čemu svjedoči i broj uz depresiju djelomično povezanih samoubojstava.
Naime, u 2019. godini imali smo 690, a u 2020. godini 762 pokušaja suicida u Hrvatskoj. Najugroženija i najrizičnija skupina pritom su upravo osobe starije od 65 godina, među kojima se na godišnjoj razini bilježi od 300 do 350 pokušaja i izvršenih samoubojstava.
