Hrvati skupo plaćaju kruh: ‘Ja sam umirovljenica, za mene je to preskupo’
Cijene kruha otišle su u nebesa. Hrvatska među europskim zemljama kruh plaća nešto malo iznad prosjeka. Cijene pšenice padaju, ali kruh i dalje plaćamo previše. Na ponudu utječe i potražnja, posebno u vrijeme turističke sezone. Ipak, pad cijena ove osnovne namirnice se ne očekuje. Ne bi trebalo biti ni poskupljenja, ali umirovljenicima je već i ovo sada jednostavno previše.
Foto: Rawpixel
Država nije uspjela zaštititi cijenu osnovne prehrambene namirnice pa je kruh ekstremno poskupio posljednjih godina u inflaciji. Za veliki bijeli kruh danas je potrebno izdvojiti i do dva eura, a čak i do tri eura za tamni kruh bogat sjemenkama. Cijene su veće u turističkim destinacijama. Posebno je to velik izdatak umirovljenicima, koji samo na kruh i mlijeko, pogotovo ono svježe skuplje, moraju izdvojiti značajan dio skromne mirovine koja u prosjeku svih korisnika iznosi 516 eura.
Kada bi se država umiješala u cijene, pekari bi stvorili umjetnu nestašicu kruha, jer taj jeftiniji jednostavno ne bi prodavali. Mišljenje je to sindikalista Krešimira Severa, a što nam je sve rekao o cijenama hrane i kupovnoj moći umirovljenika, pogledajte ovdje.
‘Ja sam umirovljenica, za mene je kruh preskup’
– Za mene je kruh preskup. Ja sam umirovljenica, mirovinu koju imam, trebaš preživjeti. A i inače je kruh dosta skup, kaže za HRT Marija Narančić iz Piškorevaca.
Usporedba cijene kruha u raznim europskim zemljama pokazuje da najskuplji kruh jedu Skandinavci, a najjeftiniji Ukrajinci i Rusi. Hrvatska je negdje na sredini europske ljestvice, pišu vijesti.hrt.hr. No za naš standard kruh je i dalje preskup. Koliko za takve cijene ima opravdanja, najbolje govori da se otkupna cijena pšenice tijekom godina nije značajnije mijenjala, no kruh je višestruko skuplji. Ratari stoga najavljuju da će ove jeseni zasijati još manje površine pšenice.
– Nama je cijena primarne pšenice toliko pala, izjednačeno s 25 godina prije, a kruh je otišao 10 puta gore. Očito se tu nešto dogodilo. Dakle, svi ovi u lancu od brašna nadalje imaju nekakve troškove koji su porasli, jesu li doista toliko porasli, mi ne znamo, kaže Matija Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore.
Cijena pšenice pada, a cijenu kruha diže – turizam
Na finalnu cijenu kruha ne utječe pak samo cijena pšenice, koja bilježi pad na burzama. Tu su troškovi proizvodnje, cijena rada i ostalo.
– Pa evo, režije, margarin, mesne sirovine, ulje… Otprilike 20 do 30 posto je sve otišlo gore, kaže za vijesti.hrt.hr. Tomislav Satler, vlasnik pekarskog obrta iz Osijeka.
Međutim, i turizam je jedan od razloga viših cijena kruha i drugih pekarskih proizvoda. Unatoč tome, cijena mu neće padati, ali ne očekuje se ni rast, što je slaba utjeha građanima, posebice onim starijima.
– Možemo to protumačiti velikom potražnjom usred turističke sezone, odnosno ponuda i potražnja je takva da zapravo takve cijene visoke i opstaju. Ono što smo vidjeli, Eurostat je procijenio da su cijene domaćeg kruha negdje oko 15 % više od prosjeka EU-a, kaže za HRT Nada Barišić, direktorica Žitozajednice.
Podaci Eurostata, objavljeni u srpnju, pokazuju da je Hrvatska po cijeni kruha na čak devetom mjestu među ukupno 29 europskih zemalja, s cijenom kruha iznad one prosječne. Vrijednost prodanog kruha prema EU statistici prikazana je u prosjeku za razdoblje od 2013. do 2023. godine.
