Hrvati imaju više radnih sati tjedno od Nijemaca, Norvežana, Austrijanaca, Nizozemaca i drugih
Hrvati na poslu rade i više nego što mislite. Upravo na to su ukazali podaci iz prošle godine koja je iznio Eurostat. U zemljama članicama Europske unije (EU), najviše radnih sati na poslu tjedno provedu Grci, a nakon njih Rumunji, Poljaci i Bugari. Hrvati, sa Slovencima, provedu 38,1 radni sat tjedno na poslu. Daleko najmanje radnih sati provedenih na poslu na tjednoj razini broje Nizozemci, a potom Austrijanci i Nijemci.
Kada je riječ o radnima satima provedenima na poslu na tjednoj razini, Hrvati su iznad prosjeka. Upravo su na to ukazali podaci europskog statističkog ureda Eurostata.
U prošloj godini su u zemljama članicama Europske unije (EU), zaposlenice i zaposlenici od 20 do 64 godine provodile 36,1 sat tjedno na poslu.
Evo tko najmanje, a tko najviše radnih sati ima u EU
Na toj listi, prednjači Grčka s 39,8 radnih sati tjedno zbog čega je u samom vrhu ovog popisa. Grčku slijede rumunjske radnice i radnici koji u prosjeku broje 39,5 sati tjedno koje provedu na poslu. Odmah iza njih se pozicionirala Poljska s 39,3 radnih sati tjedno i Bugarska 39,0 sati.
S druge strane, najmanji broj radnih sati zabilježen je u Nizozemskoj gdje je tjedno provedeno 32,2 sata na poslu. Odmah iza Nizozemske je Austrija s 33,6 radnih sati i Njemačka s 34 radna sata tjedno, prema podacima Eurostata.
Hrvati i prosječan broj radnih sati tjedno
Hrvatska se, sa Slovenijom, visoko pozicionirala na tom popisu s 38,1 radni sat tjedno. U Srbiji radnici rade nešto više u prosjeku, čak 41,7 radnih sati tjedno.
Usporedbom podataka Eurostata, može se reći kako Hrvati provode 12 posto više vremena na poslu tjedno od Nijemaca i Norvežana. Ako se ti podaci uzmu u obzir, Hrvati rade 13 posto više od Austrijanaca i čak 18 posto više od Nizozemaca.
Podsjećamo je za mnoge hrvatske radnike Njemačka bila obećana zemlja. Ako se uzme u obzir i to da se u Njemačkoj, za razliku od Hrvatske, zaradi više uz manji broj radnih sati na tjednoj razini, podaci su poražavajući. isto tako, noćna mora njemačkog umirovljenika je mirovina od 563 eura. S druge strane, za prosječnog Hrvata, ta bi mirovina bila donekle dostatna za život dostojan čovjeka, a za nju moraju raditi četiri desetljeća. Tome treba dodati i podatak prema kojem 73 posto hrvatskih umirovljenika mjesec preživljava s manje od najsiromašnijeg njemačkog vršnjaka. Više o tome možete pročitati ovdje.