Hrvat godišnje pojede do 50 kila svinjetine. Ali, to će se promijeniti jer cijene idu gore!
Umirovljenici si meso ne mogu često priuštiti, a sada će to moći još rjeđe, jer će uz sva ostala poskupljenja porasti i cijena svinjetine, inače najjeftinijeg mesa kojeg Hrvati konzumiraju u najvećim količinama, do čak 50 kilograma po stanovniku. No, to bi se uskoro moglo promijeniti. Evo što kažu iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Ilustracija: Rawpixel
Kada je riječ o nadolazećem poskupljenju svinjetine, očekuje nas cjenovni šok, izvijestili su danas iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Razlog leži u porastu cijene inputa (hrane za životinje, energenata i ostalih troškova) pa je sadašnja proizvodnja postala neizdrživa.
Cijena svinjetine bit će veća za najmanje 13 posto
“Cijena svinjetine se u EU počela oporavljati krajem 2021. te se snažniji rast očekuje krajem prvog i početkom drugog kvartala 2022.” – poručili su iz Komore.
Navode kako projicirani rast cijena u 2022. u odnosu na 2021. iznosi otprilike 13 posto. Ali to se, kako kažu, može smatrati relativno konzervativnom procjenom s obzirom na ukrajinsku krizu i kretanja na tržištima.
“Stoga bi rast cijena svinjskog mesa do kraja 2022. na zajedničkom tržištu mogao biti daleko snažniji” – priopćili su iz HPK u priopćenju sa sastanaka Grupe za civilni dijalog za proizvode životinjskog podrijetla – Radna skupina za “Svinjsko meso” Europske komisije.
Iz Komore su istaknuli kako svinjogojski sektor Hrvatske predstavlja važan segment u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje s udjelom od otprilike 25 posto u 2020. godini. Navode i podatke da potrošnja svinjskog mesa po glavi stanovnika u Hrvatskoj iznosi otprilike 50 kilograma godišnje, što je daleko više od ostalih vrsta mesa.
Sve manje domaće proizvodnje, sve više uvoza
Stupanj samodostatnosti vlastite proizvodnje svinjskog mesa u istom razdoblju iznosi otprilike 65 posto, ali zbog svih trendova očekuje se daljnji pad. Iako je proizvodnja svinjskog mesa u Hrvatskoj rasla za 3,7 posto u 2020.. u odnosnu na 2019. broj krmača se smanjio sa 99.000 na 88.000, odnosno broj nazimica se smanjio sa 26.000 na 24.000.
To je, kako su istaknuli iz HPK, dokaz da velik dio svinjogojske proizvodnje u Hrvatskoj ovisi o uvozu živih životinja. Primjerice, uvoz odojaka u 2020. je povećan sa 143.110 na 183.522, prasadi sa 13.346 na 24.06 te utovljenih svinja sa 46 na 18.079 u odnosu na 2019 godinu. Podaci za 2021. još nisu objavljeni, ali očekuje se daljnji pad broja domaćih svinja, kao i u ovoj godini zbog sve većih troškova uzgoja.
