HRT-ovo Otvoreno: Državna tajnica izbjegava odgovor na pitanja, sindikati optimistični oko prosvjeda
U jučerašnjoj emisiji Otvoreno tema je ponovno bila mirovinska reforma. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava predstavljala je državna tajnica Majda Burić, sindikate Mladen Novosel, oporbu Davorko Vidović, a poslodavce poduzetnik Saša Cvetojević.
Foto: Državna tajnica Majda Burić (HDZ) | YouTube screenshot
Jučerašnja tema HRT-ovog Otvorenog bila je nadolazeća mirovinska reforma, koja je prošla javno savjetovanje i upućena je u saborsku proceduru.
Sindikati sutra očekuju pun Europski trg
Voditelj Mislav Togonal prvu riječ dao je Mladenu Novoselu, predsjedniku Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, koji je jedan od organizatora sutrašnjeg prosvjeda na Europskom trgu u Zagrebu:
“Na Europski trg po našoj procjeni stane više od 20 tisuća ljudi i ja sam siguran da će on biti pun”, najavio je.
Na pitanje Mislava Togonala očekuje li zaista 20 tisuća ljudi na prosvjedu, politički je odgovorio i ponovio kako ne zna koliko će tisuća ljudi doći, ali da očekuje pun trg. Ostaje pri mišljenju da u ovom trenutku rad do 67. godine starosti nije moguć, zbog niza demografskih pokazatelja poput očekivane životne dobi i očekivanih “zdravih godina života” nakon umirovljenja.
Majda Burić: “Niti jedna kuna povećanja mirovina ne može biti gledana s podsmijehom”
Nakon njega, riječ je dobila državna tajnica Majda Burić, koja je odmah na početku izgovorila kako želi “umiriti” umirovljenike:
“Mirovine stižu na vrijeme, stizat će i dalje – to je neupitno. Druga stvar, ova je Vlada u svega dvije godine povećala je mirovine za 6,4 posto u svega dvije godine, naše obećanje bilo je pet posto u četiri godine”, krenula je.
Voditelj ju je pitao misli li pritom da je to u stvarnom životu 93 kuna prosječno po umirovljeniku, na što je državna tajnica odgovorila:
“To ovisi i o individualnoj razini. Prosjek jest takav, ali kad to stavite na godišnju razinu, kad to računate, onda niti jedna kuna ne može biti gledana s podsmijehom. To nikako nije dobro, znate i sami o čemu govorim”, kazala je.
Na pitanje tko će sve morati ići u mirovinu s 67 godina, kazala je sljedeće:
“Tko će ići u mirovinu sa 67? Ma upravo oni ljudi koji nisu do 60., 62., 65. uspjeli skupiti 40 ili 41 godinu staža. Evo, to je najjasnije rečeno”, krenula je.
Na potpitanje voditelja što je s ljudima koji nisu uspjeli u ranoj dobi naći posao i do šezdesete godine skupiti 41 godinu radnog staža, nije dala odgovor.
Novosel: Radnici neće skupiti 41 godinu staža ni da rade do 67. godine
Novosel je priču državne tajnice nazvao iluzijom i rekao kako će hrvatskim radnicima biti iznimno teško skupiti tolike godine staža:
“Možda će neki radnici koji su 80-ih godina počeli raditi s 18 godina, ja sam jedan od tih, kroz život skupiti 40 godina staža do 60. godine. Svi radnici koji su proteklih 10 do 15 godina ušli u svijet rada, za vrijeme gospodarske krize, nitko od tih radnika neće sa 60 godina života imati 41 godinu staža, ali vjerujte mi da neće imati ni sa 67 godina 41 godinu staža”, rekao je.
Radnici koji ne uspiju skupiti godine staža, ukoliko ostanu bez posla u, recimo, 61.-62. godini života ostat će bez prihoda i morat će u mirovinu. I baš takve radnike će čekati doživotno 20% manja mirovina, zbog pojačane penalizacije prijevremenog umirovljenja.
Zašto ograničiti rad umirovljenika na pola radnog vremena?
Jedna od predviđenih stavki mirovinske reforme je omogućavanje rada umirovljenicima na pola radnog vremena, bez obustave primanja mirovine. Tako što prijevremeni umirovljenici nisu mogli, a nakon 1.1.2019. godine će na to imati pravo.
Togonal je upitao, ako je već netko vitalan i može raditi, zašto mu ministarstvo daje priliku raditi samo na pola radnog vremena, a ne smije raditi cijelo vrijeme. Majda Buranić je tri puta izbjegla odgovoriti na to pitanje, iako će samo neki od umirovljenika to moći raditi. Riječ je o vojnim i policijskim djelatnicima, koji već ionako ranije odlaze u mirovinu zbog beneficiranog radnog staža.
Ovdje se nameće jedno vrlo ozbiljno pitanje. Naime, u Zakonu o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (zakon koji propisuje tko, kako i kada može dobiti beneficirani radni staž) stoji sljedeća tvrdnja:
On je omogućen određenim “osiguranicima zaposlenim na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima”, odnosno zaposlenicima na radnim mjestima kojima “fiziološke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemogućavaju daljnje uspješno obavljanje toga posla”.
Dakle, imaju beneficirani radni staž, mogu ostvariti pravo na mirovinu ranije od “običnih” radnika, a svejedno će nakon umirovljenja moći raditi isti posao i to puno radno vrijeme?
Što predlaže oporba?
Što se tiče prijedloga oporbe, Davorko Vidović je iznio slične prijedloge za umirovljenike o kojima smo pisali jučer.
Njihov prijedlog je da se momentalno većini umirovljenika s nižim mirovinama podigne mirovina za 300 kuna, a podrobnije o tome možete pročitati na ovom linku.
Cijelu emisiju možete pogledati na HRT-ovoj usluzi HRTi, ili na ovom linku:
https://www.youtube.com/watch?v=A1muwypWAmM&
