Hrelja pojasnio novi model obiteljskih mirovina: Što će biti sa ženama koje nemaju svoju mirovinu?
Glavna promjena novog modela obiteljskih mirovina svakako je mogućnost nasljeđivanja do 50 posto mirovine preminulog partnera. No, što je s brojnim ženama koje pravo na svoju mirovinu nemaju, a jedina im je opcija primati 70 posto mirovine preminulog partnera? I njih bi trebao dočekati rast od oko 10 posto.
Foto: Mirovina.hr
Obiteljske su mirovine u trenutačnom zakonodavstvu poprilično jednostavne. Ljudi imaju pravo naslijediti 70 posto mirovine preminulog bračnog partnera. Da, to je malo i zato u ukupnoj statistici obiteljske mirovine kaskaju za prosjekom. Zato bi u Hrvatskoj za godinu i nešto sitno dana trebao zaživjeti Zakon o obiteljskom dodatku na mirovinu koji će uvesti promjene.
Silvano Hrelja, koji je potpisao sporazum o suradnji s vladajućom koalicijom, za Glas Slavonije objašnjava detalje:
“Vlada će gotovo dvije godine ranije od prethodnog plana u mirovinski sustav ugraditi obiteljski dodatak na mirovinu. Dogovoreni okvir je milijarda kuna za 214 tisuća korisnika obiteljske mirovine. U taj okvir moraju stati i oni koji primaju obiteljsku mirovinu, a nemaju vlastiti staž, oni koji su nakon smrti supružnika uzeli 70 posto njegove, a svoju stavili u mirovanje, kao i oni koji imaju pravo na svoju mirovinu, a nikada ju nisu koristili nego su izravno prešli u mirovinu pokojnoga jer im je to bilo isplativo”, započinje Hrelja za Glas Slavonije.
Proces će, između ostalog, biti dugotrajan jer se u HZMO-u trenutačno vrši duboka analiza strukture korisnika obiteljskih mirovina. Javnost će model obiteljskih mirovina ugledati u drugoj polovici siječnja.
Kako je veliki naglasak na mogućnosti nasljeđivanja mirovine, a o tomu se nema što posebno spekulirati do predstavljanja modela, Hrelja je pojasnio što će biti s onim korisnicima obiteljske mirovine koji danas primaju 70 posto mirovine preminulog bračnog partnera:
“Njima će se mirovina povećati za najmanje 10 posto, a to će povećenje dodatno uključiti i one kojima će to biti povoljnije pravo”, pojašnjava Hrelja.
Dodaje kako će se time napraviti pomak u primanjima upravo najsiromašnijih umirovljenika, zapravo umirovljenica koje su starije od 75 godina.
“Tu moram biti oprezan i reći da mirovinsko osiguranje samo po sebi ne može riješiti problem siromaštva starijih, jer osiguranje nikako ne može kompenzirati nedostatak staža jednoga ili obaju osiguranika, što uvijek rezultira nižim mirovinama. Hoću reći da mirovinsko osiguranje nije svemoguće i da sve ima svoje limite. Borbu protiv siromaštva možemo dobiti ako se na ograničenja mirovinskoga osiguranja nadogradi socijalni sustav i da građane štitimo dodatnim davanjima iz socijalnog sustava”, zaključuje Hrelja.
