Hrelja otkrio kad će u mirovinu: “Za 44 godine staža trebala bi mi biti veća od povlaštene saborske”
O usklađivanju mirovina, razlozima priklanjanja vladajućoj većini i reformi modela obiteljskih mirovina Silvano Hrelja gostovao je na N1 televiziji.
Silvano Hrelja (Foto: Mirovina.hr)
Saborski zastupnik Silvano Hrelja gostovao je na N1 televiziji na temu usklađivanja mirovina, razlozima njegovog priklanjanja vladajućoj većini i reformi obiteljskih mirovina. Usklađivanje od 2,46 posto ocijenio je nedostatnim u vremenima kada potrošačke cijene drastično rastu:
“Nominalno će mirovina narasti u novcu, međutim, mehanizam usklađivanja je za zaštitu kupovne moći umirovljenika. U nekim normalnim vremenima gdje nema izrazito jakog rasta plaća ili rasta potrošačkih cijena ta bi formula bila zadovoljavajuća i održavala bi realnu razinu mirovina. Međutim, u ovim turbulentnim vremenima gdje se povećava potrošnja, gdje potražnja za radnom snagom generira veće plaće, ta formula je vezana uz porast plaća i rast potrošačkih cijena. Sigurno je da to nije zadovoljavajuće, pogotovo za one s ispodprosječnim mirovinama kojih je najviše. Ja sam za njih zabrinut, jer oni ovakvu dinamiku događaja teško mogu podnijeti. Često su obezglavljeni, deprimirani i puni gorčine. Ljudi svakodnevno zovu da im je teško, ja to razumijem, ali ih molim da budu tolerantni i da vjeruju da želim nešto napraviti, ali i da jedan čovjek ima ograničene mogućnosti”, kazao je Hrelja.
“Hrvatska će nastaviti generirati male mirovine”
Kazao je kako postoji vječita borba između želje za povećanjem mirovina i makroekonomista s druge strane koji govore da proračun to ne može podnijeti. Čak će i ovo povećanje od prosječno 63 kune državni proračun koštati 500, a u sljedećoj godini milijardu kuna. No, Hrelja kaže kako se problema malenih mirovina nećemo tako brzo riješiti:
“Gledam kolike su plaće naših zaposlenih po trgovačkim centrima, prosječne plaće. Te prosječne plaće mogu dati samo najniže mirovine. Problem niskih mirovina je što imamo vrlo male uplate doprinosa, velik je broj korisnika najnižih mirovina što stvarno generira sve više i više niskih mirovina. Minimalna plaća će dati najnižu mirovinu, ona je sada 71,53 kune po godini staža. To je nepodnošljivo, tu kao društvo moramo intervenirati jer sve više ljudi ulazi u zonu siromaštva”, kazao je Hrelja.
“Vladajućoj koaliciji sam pristupio zbog obiteljskih mirovina”
Stopa siromaštva pala bi, kaže Hrelja, kada bi se uredio sustav obiteljskih mirovina. To je i razlog zašto je prešao u vladajuću koaliciju, a i dalje tvrdi da je intencija da preživjeli bračni partner može naslijediti 50 posto mirovine preminulog bračnog para:
“Obiteljske mirovine pomoći će izvući oko 220 tisuća korisnica, pretežno korisnica, iz zone siromaštva. Dakle, teško da možemo utjecati na potrošačke cijene i na rast plaća, ali možemo se boriti da zaštitimo svoje građane, da žive na razini nekog ljudskog dostojanstva koje ekonomija i društvo može podnijeti. Ne možemo i ne smijemo gledati naše sugrađane da se bore s nečim s čime se ne mogu boriti. To su ljudi u godinama, nemaju dodatne zarade i obično su napušteni, sami. U tom kontekstu trebaju pomoć šire zajednice”, kazao je Hrelja.
Na pitanje zašto se priklonio HDZ-ovoj većini kada su i oni sami u programu imali plan promijeniti obiteljske mirovine, Hrelja kaže da će on ubrzati proces:
“Prema njihovom planu, to je trebalo biti u zadnjem kvartalu 2024. godine, pred izbore. Po mom zahtjevu, isplata bi trebala krenuti s 1. siječnja 2023. godine, skoro dvije godine ranije. Ljudi će znati što su dobili, neće nitko moći s time kupovati glasove na izborima nego će se znati da to pripada našim građanima. Ne zbog toga što im vlada daje poklon nego zato što su desetljećima uplaćivali doprinose”, kazao je Hrelja.
“Za 44 godine staža bi trebalo biti oko 7000 kuna”
Na pitanje o ujedinjavanju umirovljeničkih opcija Hrelja odgovara da će se iduće tri godine posvetiti radu u Saboru na rješenjima za umirovljenike i da time završava svoju političku priču.
“Priču o ujedinjavanju prepuštam novom predsjedniku HSU-a, pitanja ćete morati postaviti njima. Ja sam se maknuo jer sam bio označen kao kritična točka, kao subjekt koji ne dozvoljava ujedinjenje. Ja mislim da od prosinca prošle godine prošlo puno vremena, ne vidim neke pomake. Pitanje postavite nekom drugom, oni su preuzeli odgovornost”, kazao je Hrelja.
Na pitanje voditelja je li si izračunao mirovinu, Hrelja govori da nije:
“Nisam, ali u ovom trenutku imam 44 godine radnog staža. Pretpostavljam da će moja mirovina po općim propisima biti veća od saborske mirovine. Nisam još izračunao. Za 44 godine staža trebala bi biti oko 7000 kuna mirovina”, kazao je Hrelja.
