Hrelja objasnio zašto su mirovine u Sloveniji veće: “Mi smo mazohisti koji uživaju u uređenom neredu”
Saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja iskoristio je slobodan govor za temu deficita u mirovinskom i zdravstvenom sustavu.
Silvano Hrelja (Snimak zaslona/FB)
Za isplatu mirovina u 2020. godini trebalo nam je ukupno 42,15 milijarde kuna. Od doprinosa se prikupi 24,61 milijarda kuna i razlika koja bi se mogla nazvati i “rupom” iznosi 17,54 milijardi kuna. Jučer je saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja u slobodnom govoru pričao upravo o toj temi i pokušao objasniti od čega se sve ta rupa sastoji.
“Razliku čine 3,5 milijarde kuna za isplatu mirovina po posebnim propisima koje nisu pokrivene doprinosima; 7 milijardi kuna uplata u II. mirovinski stup koji će biti koristan samo za one s iznadprosječnim plaćama; 1,4 milijardi kuna za isplatu socijalnih davanja za isplatu najnižih mirovina; 5 milijardi neubranih prihoda zbog sive ekonomije; milijarda kuna nedostaje zbog legalnog rada bez plaćanja doprinosa, na primjer rad preko student servisa” kazao je Hrelja.
Ukupno se, prema njegovom izračunu, radi o gotovo 18 milijardi kuna koje države ne uspijeva uopće prikupiti, a služile bi jačanju mirovinskog i zdravstvenog sustava.
Komentirao je i najavljeno zapošljavanje dodatnih 100 tisuća ljudi:
“Puno je ako su to djelatnosti s visokim plaćama i u ekspanziji, ali nije gotovo ništa ako su u pitanju lom poslovi, jer siromašni radnici postaju siromašni umirovljenici”, kazao je Hrelja.
Usporedba sa Slovenijom
Susjedna Slovenija, kaže Hrelja, ima vrlo sličan omjer radnika i umirovljenika kao Hrvatska.
“Ali imaju veće plaće, veće mirovine jer imaju veću produktivnost, sačuvanu industriju, veći kapacitet apsorpcije iz EU fondova, a imaju poslovnu i financijsku autonomiju mirovinskog i zdravstvenog sustava. Zna se za što se novac troši. U mirovinskom sustavu nemaju povlaštene mirovine, nemaju II. mirovinski stup odnosno obvezne mirovinske fondove. Razmišljaju o osnivanju mirovinskog fonda u kojem bi se našle sve najbolje dionice njihovih poduzeća u vlasništvu države, da stvore akumulaciju za sve buduće mirovinske i socijalne rashode”, kazao je Hrelja.
Angažirani su u borbi protiv siromaštva kroz mirovinski i socijalni sustav i štite svoje građane gotovo do granice siromaštva, govori Hrelja:
“Imaju manje sive ekonomije, nema neoporezivih isplata radnicima, isplata bez doprinosa. Zato imaju bitno bolje prosječne plaće i mirovine, ali i kod njih 60 posto zaposlenih i ranije zaposlenih žive ispod prosjeka. No, postoje mehanizmi pomoći radnicima i umirovljenicima. To je ono što Hrvatska nema i nije se maknula od mrtvog slova na papiru u strategijama”, kazao je Hrelja.
“Koji smo mi mazohisti kad uživamo u ovom neredu?”
Pita se Hrelja koji smo mi mazohisti kada uživamo u uređenom neredu.
“Koji smo mi mazohisti kad uživamo u ovako uređenom neredu i kada nam je u rješavanju nagomilanih problema glavni igrač ministar financija? Njemu čak skidam kapu, dobro se snalazi. No, to su samo vatrogasne mjere koje ćemo kad-tad grdo platiti.
Potrebni su nam pregledni i jasni sustavi koji odgovaraju za prihode i rashode. Da se zna što je koji prihod i trošak, da se ispunjavaju preuzete zakonske obaveze i da se nikada ne drže sva jaja u istoj košari – ako je tako, onda politika vodi glavnu riječ što je dugoročno vrlo opasno”, zaključio je Hrelja.
