Hrelja objasnio kako na izborima glasuju umirovljenici i zašto je zajedništvo nemoguće
Kada bi svi umirovljenici izašli na izbore i izabrali istu političku opciju, imali bi i Sabor i Vladu. U teoriji je tako, ali u praksi ipak malo drugačije. Kako zapravo glasuju stariji birači i zašto njihovo jedinstvo nije moguće, objasnio je saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika, Silvano Hrelja.
Silvano Hrelja | foto: mirovina.hr
Saborski zastupnik Silvano Hrelja objasnio je strukturu glasovanja umirovljenika na izborima kako bi prikazao da njihovo u javnosti uvelike zagovarano jedinstvo u praksi zapravo nije moguće te na neki način predstavlja utopiju.
Hreljina računica izgleda ovako:
- Od 1,250.000 koliko Hrvatska isplaćuje mirovina, 160.000 primatelja ne živi u Hrvatskoj. Glasaju samo oni s državljanstvom.
- Najmanje trećina nikada ne izlazi na izbore (nedostatak interesa, bolest).
- Od onih koji potencijalno glasaju, najmanje 100.000 je vezano za braniteljsku populaciju koja gotovo 100% glasa za HDZ.
- Recimo da još 150.000 glasa ideološki za HDZ, i isto toliko za SDP. Ideologija pa kruh. Treba znati prioritet.
- Očekujući svakih nekoliko godina novog mesiju, 180.000 umirovljenika stalno povjerava glasove novim političkim opcijama.
- Još 50.000 umirovljenika glasa za ostale, naročito jače regionalne stranke.
“Ostajemo na potencijalnih 100.000 glasova spremnih interesno glasati za umirovljeničku opciju, glasova koji traže rješenje umirovljeničkog problema i ako bi možda eventualno svi ti stavili glave skupa, moglo bi biti nekoliko zastupnika u Saboru.
No, to nije tako jer na to juriša 15-ak umirovljeničkih stranaka, a udrugama je lakše i isplativije podržati vlast, makar za sitniš, nego se boriti za nekakva dugoročna prava. Kao što žene nevoljko glasaju za žene, tako i umirovljenici nevoljko glasaju za umirovljenike, jer ne vide u tom izboru snagu i perspektivu.
Oni bi mlađeg moćnika koji će se boriti za njih, a ne znaju, ne znaju koliko su takvima daleko od očiju i srca. Zapamtite: u ovom društvu svi zaziru od starih, bolesnih i siromašnih. Ne žele vidjeti sebe u njima ni na tren. Rijetke budale poput mene o tome govore i onda budu dežurni krivci za sve” – smatra Silvano Hrelja.
Rješenje vidi u zajedništvu umirovljenika i radnika kao budućih i sadašnjih umirovljenika. Jer, radniku je važno kakvi su zakoni, jer ga ta mirovina čeka za 5, 7 ili 10 godina. Važno mu je kakvi su uvjeti života umirovljenika, jer će i sam živjeti taj život.
“Ne morate mi vjerovati na riječ, pokušajte vi. Stavite skupa 15 umirovljenika različitih zvanja, znanja, iskustava; muškarce i žene, u rasponu godina od 50 do 100, a mirovina od najniže do najveće. Postignite konsenzus oko bilo kakvog zajedničkog interesa, inicijative, aktivnosti. Sretno! Držim fige” – zaključuje Hrelja.
Da Hreljina logika “stoji” često potvrđuju i rezultati anketa na našem portalu, a u kojima se umirovljenici u najmanjem postotku opredjeljuju upravo za umirovljeničke opcije. Tako je među njih više od tisuću uoči ovih lokalnih izbora samo 7 posto bilo za neku od stranaka umirovljenika.
