Hrelja o diskriminaciji starijih osoba: ‘Pozivam sve na mobilizaciju protiv ageizma’
Demografi predviđaju da ćemo za tridesetak godina imati trećinu populacije starije od 65 godina. Zahtijeva to kompletnu prilagodbu politike, ekonomije, ali i društva u cjelini koje većinski diskriminira starije osobe. Na borbu protiv ageizma u Saboru je pozvao saborski zastupnik Silvano Hrelja.
Silvano Hrelja | Foto: Screenshot Youtube/Mirovina.hr
Društvo stari, živimo sve dulje, a demografi predviđaju da ćemo za tridesetak godina imati više od trećine stanovništva starijeg od 65 godina. Da problem nije starenje, nego diskriminacija starijih osoba, takozvani ageizam, jučer je u Saboru upozorio zastupnik Silvano Hrelja.
Starenje je teško zato što te odbacuju kao različitog
– Dobra vijest? Svakako, dugovječnost je osnovni dokaz ljudskog napretka. Imati 65 jednostavno nije ono što je nekad bilo. No, koliko god to dobro zvučalo, te brojke nam trebaju biti i upozorenje. Ovoliki broj starijih ljudi, ako ne promijenimo političke postavke, ali i neke društvene obrasce ponašanja kako bismo se prilagodili društvu koja stari, ne znači ništa dobro za nas, rekao je Hrelja.
Prvi izazov svakako je onaj ekonomski, zbog teže fiskalne održivosti uslijed troškova starosnih mirovina te porasta usluga zdravstvene i socijalne skrbi za starije osobe u skladu s većim udjelom starijih ljudi. Drugi izazov je prilagodba društva u pogledu na starenje.
– Starenje nije problem koji možemo riješiti ili bolest koju treba liječiti. Starenje je prirodni, moćni, životni proces koji nas ujedinjuje. Ne postoji jasna granica između starog i mladog nakon koje sve ide nizbrdo. Naučio sam da nije prolaznost vremena ono što starenje čini težim nego što mora biti, već je to ageizam, starosna diskriminacija i stvaranje stereotipa i predrasuda na osnovu godina. Starenje je teško ne zato što si star, već kad te odbacuju kao različitog. Starenje je teško radi društvene predrasude da smo previše stari za nešto, umjesto da otkrije što sve možemo napraviti, rekao je saborski zastupnik.
Podaci EU-a i UN-a pa čak i ona malobrojna hrvatska istraživanja nam govore da je svaka druga osoba ageist, odnosno diskriminator po dobi. Znamo da više od 60 posto starijih ljudi preko 60 godina širom svijeta ima problem s dobivanjem zdravstvene skrbi, upozorio je Hrelja. Gotovo tri četvrtine starijih u svijetu kaže da njihovi prihodi ne pokrivaju osnovne potrebe kao što su hrana, osnovne režije i pristojno opremljen dom.
Razgovarati o dobrobitima starenja
– Još alarmantnije od tih brojki je da je ovaj oblik diskriminacije toliko prihvatljiv da ga jedva i primjećujemo jer naš društveni diskurs i kultura slave mladost, a starenje prikazuju kao gotovo potpuno negativno iskustvo. Svaka diskriminacija, pa tako i ageizam, tvorevina je društva, mi ih izmišljamo pa ih mi možemo i mijenjati, zaključuje.
Na tom tragu podsjeća i na hvalevrijedan program ‘Stop Ageism’ udruge Starka, o čemu smo pisali ovdje.
– S ove govornice pozivam sve na mobilizaciju protiv ageisma, vas poštovane zastupnice i zastupnici, državne institucije, urede lokalne uprave i samouprave, poduzetništvo, obrazovne institucije, udruge, a najviše medije – uključite se. Idemo čuti priče u medijima i javne rasprave o dobrobitima i prirodnosti starenja, o nakupljanju iskustva, o osjećaju zadovoljstva koji dolazi s podizanjem obitelji, o napuštanju potrebe za dokazivanjem ljudima koji zapravo nisu bitni. Sve su to dobrobiti starenja o kojima, s izuzetkom nekolicine prosvijećenih društvenih komentatora, uopće nitko ne priča, apelirao je u Saboru Hrelja.
Idemo ageizam učiniti društveno neprihvatljivim
Tema je ovo koju, kaže Hrelja, treba zatalasati, razgovarati i poticati međugeneracijsku solidarnost, progovoriti o manjku interesa za rad sa starijima, o ageismu koji ima stvarne i mjerljive učinke na dobrobit ljudi, na njihovo mentalno i fizičko zdravlje, društvenu povezanost i ekonomsku sigurnost.
– Razgovor o ageismu nije ništa drugo nego razgovor o našoj budućnosti. Usklađivanje mirovina je tema danas, ali ageism je tema sutrašnjice. Nedugo smo u ovoj sabornici donijeli Zakon o inkluzivnom dodatku. Imamo i vrlo jasne zakone za rasne i spolne diskriminatore. Isto to možemo učiniti s ageismom, učiniti ga društveno neprihvatljivim, zaključio je Silvano Hrelja.
