Hrelja o mirovinskoj reformi: Zbog strože penalizacije imat ćemo povećan broj odlazaka u mirovinu
Hrvatska stranka umirovljenika ne slaže se sa strožim kažnjavanjem odlaska u prijevremenu mirovinu, ali ni produljenjem rada do 67. godine. Prvi čovjek stranke pozdravlja uvođenje nacionalne mirovine i veća prava rada za umirovljenike, ali smatra kako će mirovinska reforma dovesti do pojačanih odlazaka u mirovinu po sadašnjim uvjetima, što će opteretiti državni proračun.
Silvano Hrelja
Predsjednik HSU-a, Silvano Hrelja komentirao je prijedloge mirovinske reforme, pri čemu je pohvalio najavu uvođenja nacionalne mirovine za starije osobe koje nemaju dovoljno radnog staža, kao i proširenje prava na rad umirovljenika. Međutim, ne slaže se s povećanjem penalizacije za prijevremeno umirovljenje, kao ni s podizanjem dobne granice za starosnu mirovinu na 67 godina. Također, istaknuo je nedostatak rješenja oko dodatka od 27 posto na mirovine iz drugog mirovinskog stupa.
“Dodatak od 27 posto za godine rada samo u prvom mirovinskom stupu je po načelu ‘jednak doprinos jednaka prava’, dok za doprinose uplaćivane po načelu 15 + 5 posto treba naći drugo rješenje. Moje je mišljenje da mora postojati jedinstvena najniža mirovina, a to je trenutno ona od 63 kune po godini staža i nikako novi umirovljenici u tomu dijelu ne smiju imati manju zaštitu” – smatra Hrelja, piše Televizija N1.
Predlaže povećanje limita za besplatno dopunsko
Komentirajući da nakon najnovijeg povećanja mirovne dio umirovljenika sada mora plaćati premiju dopunskog zdravstvenog osiguranja, jer su za svega par kuna prešli limit, Hrelja je rekao kako su to karakteristike naših sustava koji nisu umreženi. Dodao je da indeksaciju mirovina ne prati i povećanje cenzusa za oslobađanje od plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja. Podsjetio je pritom da se cenzus za ostvarivanje dopunskog zdravstvenog na teret državnog proračuna nije mijenjao punih 14 godina, što bi svakako trebalo učiniti. Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika ponovio je prijedlog da cenzus treba biti 1.800 kuna po članu obitelji, odnosno 2.200 kuna za samca, dakle oko 300 kuna veći nego što je sada.
Što se tiče beneficiranog radnog staža, kazao je da su rješenja potrebna s obzirom da se pojavljuju neka nova zanimanja i djelatnosti s jedne stane, a s druge strane više od 40 zanimanja na koja se primjenjuju beneficije više ne postoji.
Teret za državni proračun
“Mislim da mirovinska reforma neće donijeti nikakvu korist i imat ćemo povećani broj odlazaka u invalidsku i prijevremenu mirovinu koja je dosta štetna po umirovljenike, jer imaju penalizaciju čak do 24 posto, a sada se predlaže da to ne bude u suodnosu s godinama staža. Prema tome, predlaže se još gore rješenje, što mi u HSU ne želimo prihvatiti” – poručio je Silvano Hrelja.
Zaključuje kako je 2010. godine bilo 10.000 ranijih odlazaka u mirovinu, a sada se očekuje između 6 i 8.000 ako bude uvedena takva rigidna penalizacija. Za državni proračun od 1. siječnja 2019. godine to bi značilo oko 200 milijuna kuna više koje bi bilo potrebno osigurati.
“Ako se ministru financija Zdravku Mariću i Vladi igra s takvim brojkama, tu im ne mogu pomoći i, nažalost, to je sve skupa na štetu budućih umirovljenika” – rekao je Hrelja.
