Hrelja ‘bocnuo’ državnu tajnicu zbog nesmotrene izjave o domovima: “Bubnula i ostala živa”
Državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politke Marija Pletikosa je, u inače odmjerenom intervjuu za Glas umirovljenika, izjavila i sljedeće: “Ministarstvo je utvrdilo da većina obiteljskih domova nije ostvarila zadani cilj, a to je obiteljski način života unutar obiteljskog doma, a niti je bila u mogućnosti pružati očekivanu razinu kvalitete usluge”. Silvano Hrelja ju je zbog toga u saborskom govoru danas kritizirao.
Foto: Youtube screenshot
Državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marija Pletikosa u intervjuu za Glas umirovljenika kaže kako obiteljski domovi nisu ostvarili zadani cilj i praktički najavila njihovo ukidanje. To je izazvalo lavinu ogorčenja među predstavnicima obiteljskih domova koji u Hrvatskoj skrbe o otprilike 9000 starijih i nemoćnih korisnika, a danas ju je u saboru iskritizirao i Silvano Hrelja. Nije ju spomenuo imenom, ali je jasno da je poruka upućena baš njoj jer se referirao na njen citat.
“Bubnuli i ostali živi”
Hrelja je u petominutnom govoru kazao kako mora postojati odgovornost za iznesenu javnu riječ:
“Kada naše riječi izazivaju strahove, neizvjesnost, strepnju, nepovjerenje, onda je to štetno. Nedavno je, nažalost, iz nadležnih institucija izgovorena tvrdnja ‘obiteljski domovi nisu postigli svoj cilj, nisu stvorili obiteljsku atmosferu i kao takvi u budućnosti neće postojati’. Bubnili i ostali živi, bez ikakve analize, valjanih podataka, onako iz rukava, bez pisanih prijedloga ili prethodne rasprave.
Slijedi panika među korisnicima, među osnivačima obiteljskih domova, među obiteljima koji su svoje najmilije u njih smjestili i kojima je to jedino pristupačno rješenje. Imamo najmanje 20 tisuća uznemirenih građana i osobno smatram da se tako ne smije komunicirati jer je to štetno”, kazao je Hrelja.
Obiteljski domovi imaju korisnike koje ni privatni ni županijski domovi ne žele
Hrelja je ponovio ranije riječi da se kod obiteljskih domova mora odvojiti žito od kukolja:
“Koliko obiteljskih domova radi po pravilima struke, a koliko ne? Nemoguće je da su svi loši, kao što je nemoguće da su svi dobri. Je li netko pratio njihov razvoj od 2003. do danas? Dijete se rodi i postane punoljetno, počinje glasati s 18 godina, a mi nismo pratili njihov razvoj. Zna li netko koliko je do sada uloženo u 500 obiteljskih domova koji brinu o više od 9000 štićenika, koliko je tu odricanja osnivača da postignu standard, balans između kvalitete smještaja, brige o starijima i cijene, što nije nebitno?”, pita se Hrelja.
Hrelja kaže da su obiteljski domovi u Hrvatskoj istovremeno dom, gerijatrija, stacionar i hospicij te da primaju korisnike koje ni privatni ni županijski domovi uglavnom ne žele.
