HNB o proteklom desetljeću: ‘Blago je smanjena nejednakost u raspodjeli depozita’
Hrvatska narodna banka (HNB) u proteklom desetljeću je zabilježila nejednakost razdiobe depozita hrvatskih građana. Usto, povećan je udio vlasnika sredstava s ulozima iznad prosječnog depozita, a smanjio udjel deponenata s najvišim iznosima.
Foto: Unsplash
Hrvatska narodna banka (HNB) je prikupila podatke o depozitima hrvatskih građana kod kreditnih institucija za drugu polovinu 2023. godine. U fokusu su im bili podaci prikupljeni od 30. lipnja koji se odnose na sve depozite vlasnika na računima fizičkih osoba – rezidenata, kod kreditnih institucija u Hrvatskoj. Pritom se nije vodilo računa o tome je li novac položen na transakcijskim računima (kao što su tekući računi, žiroračuni te valutni i multivalutni računi), na računima štednje ili na računima oročenih depozita. Do ovih podataka došlo se izračunavanjem ukupnog iznosa koji pojedini vlasnik depozita drži na svim računima kod svih kreditnih institucija.
Većina novac drži na transakcijskim računima
Inače, velika većina vlasnika depozita, točnije njih nešto više od 81 posto, čuva ih u jednoj kreditnoj instituciji, od čega čak njih 72 posto novac drži isključivo na transakcijskim računima. Pojedinci koji uz transakcijske račune imaju i druge oblike depozita, svoj novac čuvaju više na oročenim nego na štednim depozitima.
– Nešto manje od 81 posto vlasnika s nižim iznosima depozita (manje od 10.000 eura po vlasniku) drži nešto manje od 12 posto ukupnih depozita. Istodobno, manje od 2 posto vlasnika s najvišim iznosima depozita, sa 100 tisuća eura i više po vlasniku, drži oko 39% ukupnih depozita. Između tih dviju kategorija nalazi se nešto više od 17 posto vlasnika koji raspolažu s više od 10.000 , ali manje od 100.000 eura, a drže oko 49 posto ukupnih depozita, stoji na stranicama Hrvatska narodna banke.
Osjetno porasli depoziti
Blaga redukcija koncentracije depozita vidljiva je u posljednjih deset godina. Zanimljivo je kako su u svim promatranim skupinama osjetno porasli depoziti, dok je relativan porast izraženiji u nižim razredima razdiobe. Iznosi depozita ostali su vrlo niski u donjoj polovini razdiobe, zajedno s udjelima njihovih vlasnika u agregatnoj vrijednosti svih depozita. U to vrijeme iznosi i udjeli depozita vlasnika računa koji drže iznose veće nego prosječni deponent (procjenjuje se na oko 900 eura) su porasli.
– S druge strane, ukupan udio depozita vlasnika u najvišim razredima – odnosno sredstava koja drži 5 posto vlasnika najvećih pojedinačnih iznosa – smanjio se za 8,2 posto, odnosno sa 67,3 posto na 59,1 posto. Osobito je bilo izraženo smanjenje udjela za 1 posto vlasnika s najvišim iznosima, s 36,7 posto u 2014. na 30,2 posto u 2023. godini. Navedeni podaci tako pokazuju manju koncentraciju depozita kod vlasnika najvećih iznosa depozita u 2023. u odnosu na 2014. godinu, odnosno blago smanjenje nejednakosti u razdiobi depozita među građanima, istaknuli su iz HNB-a.
Podaci ne daju uvid u cijelu sliku
Budući da nisu uključeni podaci o nefinancijskoj imovini, ponajprije oni o nekretninama, ovi podaci HNB-a o depozitima građana ne daju uvid u cjelovitu sliku razdiobe njihovog ukupnog bogatstva. Isto tako, nije omogućen ni puni uvid niti u razdiobu financijskog bogatstva jer nije uključena financijska imovina u obliku gotovine, vrijednosnih papira, polica osiguranja, udjela u investicijskim fondovima te udjela u poduzećima i poslovnim pothvatima ni novčana sredstva u inozemstvu.
Procjena HNB-a je da su u 2021. godini depoziti kućanstava i neprofitnih organizacija koje služe kućanstvima činili oko 23,5 posto njihove ukupne imovine, odnosno 42,7 posto njihove ukupne financijske imovine, prema podacima Eurostata. Važno je naglasiti kako podaci o razdiobi depozita nisu izravno usporedivi sa standardnim pokazateljima dohodovne i imovinske nejednakosti koji se temelje na statističkim anketnim istraživanjima jer je u njima uobičajena jedinica promatranja kućanstvo, dok je podatke o depozitima moguće promatrati isključivo na razini pojedine fizičke osobe, zaključili su iz HNB-a.
