Hitno uvesti stroži nadzor i veće kazne za propuste u obiteljskim domovima!
Hrvatska mora ulagati u nove kapacitete za skrb o starijim osobama. Država je ta koja je odgovorna za najstarije članove društva. S druge strane, privatni i obiteljski domovi često su jedina mogućnost. No, njihov rad treba strože kontrolirati, uz zapošljavanje većeg broja stručnog osoblja, ali i inspektora i strože kazne za utvrđene nepravilnosti, kako nam se nikada više ne bi dogodio Andraševac.
Ilustracija: Pixabay/Izvješće pučke pravobraniteljice
Dugotrajna skrb u ustanovama za starije osobe u Hrvatskoj neučinkovita je i nedovoljno razvijena. Zaključak je to Europske komisije iz 2020., s konstatacijom da se od 2018. godine ništa u tom smislu nije promijenilo. Manjak kapaciteta, velika potražnja za smještajem i dugotrajne liste čekanja tek su dio problema. Stanovništvo stari i sasvim je jasno da država mora ulagati u nove ustanove, koje su sada prepuštene tek volji privatnih poduzetnika.
Netransparentne liste čekanja s nejasnim kriterijima
Jedno od rješenja je i proširenje kapaciteta postojećih domova gradnjom novih pripadajućih odjela, dogradnjom ili otvaranjem na nekoj drugoj lokaciji kakvih država u svom vlasništvu ima na raspolaganju te može rekonstruirati stare objekte u svrhu skrbi za starije i nemoćne osobe.
Državni, odnosno županijski domovi prvi su izbor, građanima ulijevaju sigurnost, a cijenom su pristupačniji od privatnih, što je omogućeno državnim, odnosno županijskim subvencijama kojima se nadoknađuje razlika do realnog troška. No, problem su nepregledne liste čekanja koje nisu javno dostupne pa budući korisnici ne znaju ni po kojim kriterijima ni kada će se moći preseliti u dom. Dio mjesta rezerviran je za postupke smještaja putem centara za socijalnu skrb, dok za sve ostale vrijede manje više ista pravila, neovisno o njihovom imovinskom i zdravstvenom stanju.
“Rješenje CZSS pravni je temelj smještaja u dom za 15% korisnika, a neovisno o vrsti smještaja 80,4% ih smještaj plaćaju sami, za 3,9% u cijelosti se podmiruje iz državnog proračuna, 7% korisnika svojim primanjima ne može podmiriti punu cijenu pa se ona nadoplaćuje iz proračuna, a u 8,7% slučajeva postoje drugi izvori/obveznici plaćanja” – navodi u svom godišnjem Izvješću Hrvatskom saboru i pučka pravobraniteljica Lora Vidović.
Loša higijena, oskudni obroci…
Nakon tragedije koja se dogodila u obiteljskom domu u Andraševcu, poseban fokus usmjeren je upravo na ustanove ovakvog tipa. Inspekcije Ministarstva zdravstva i mirovinskog sustava pojačano su počele obilaziti obiteljske domove, a oko 30-ih je i zatvoreno zbog nepravilnosti. Dvojbe nema, zakonski okvir i nadzor njihova rada pokazao se nedostatnim, pri čemu je ova vrsta socijalne skrbi postala unosan biznis. To je omogućila i činjenica da samo devetero inspektora nadzire njihov rad na području cijele Hrvatske.
Devetero inspektora nadzire više od 1.000 ustanova socijalne skrbi. I to uglavnom samo po prijavi pa su prigovori korisnika i njihovih obitelji više nego česti.
“Štićenici su često zanemareni i u lošem higijenskom stanju. Ne dobivaju lijekove, ne mogu se okupati, žale se na higijenu i oskudne obroke, a medicinska sestra rijetko ih obilazi” – samo je jedan od prigovora koji je stigao i na adresu pučke pravobraniteljice.
Lani je nadzor proveden u samo 62 obiteljska doma, kakvih je u evidenciji Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku bilo 378. U sedam slučajeva izrečena je najoštrija mjera zabrane rada. Utvrđene nepravilnosti svjedoče pak o lošoj kvaliteti pružene usluge. Nedostaje medicinskih sestara i njegovateljica, neki obiteljski domovi ih uopće nemaju, predstavnici obiteljskog doma ne žive u objektu u kojem pružaju usluge, prostori su neuredni i neodržavani, u sobama je veći broj kreveta od propisanog, loši su higijenski i sanitarni uvjeti, loša je briga o zdravlju, korisnicima se ograničavaju posjete, a često pružaju i četvrti stupanj usluge.
Više inspektora, veće kazne i zapošljavanje osoblja
Kada se spoje nedostatni nadzor i želja za profitom, događa se Andraševac. Vođeni željom za dodatnom zaradom, vlasnici proširuju postojeće kapacitete otvarajući ilegalne objekte za koje nemaju dozvole. S druge strane, obitelji su stjerane u kut pa pristaju na sve. Nemaju ni vremena ni novca brinuti sami za svoje najmilije. Neki od njih traže skrb i 24 sata na dan, što im je uz radne i ostale obiteljske obaveze nemoguće pružiti u vlastitom domu. No, u takvim preuređenim šupama, svjedoči to i požar nastao zapaljenjem kalorifera, stvari mogu postati puno gore. U ilegalnom objektu izgorjelo je tako šestero osoba s kojima po noći nitko nije bio.
“Novim Zakonom o socijalnoj skrbi trebalo bi propisati da predstavnik obiteljskog doma
mora zaposliti stručne i druge djelatnike te domove ograničiti na objekt u kojem žive predstavnik i članovi njegove obitelji, kako bi korisnicima bila zajamčena 24-satna skrb.Nadzor nad obiteljskim domovima trebao bi biti kontinuiran i redovit, što zahtijeva veći broj inspektora i bolje poznavanje situacije na terenu, radi čega bi ga što prije trebalo ojačati, a potom novim ZSS-om i decentralizirati. Konačno, trebalo bi značajno povisiti i zapriječene prekršajne kazne, jer preblage destimuliraju provođenje mjera naloženih od inspektora i ne ostvaruju svrhu kažnjavanja” – preporuka je pučke pravobraniteljice u Izvješću Hrvatskom saboru.
