Granica siromaštva za samca 2.710 kuna, većina umirovljenika o tom iznosu može samo sanjati
Krajem kolovoza Državni zavod za statistiku objavio je novu hrvatsku liniju siromaštva koja za samca iznosi 2.710 kuna. Granica preživljavanja iz godine u godinu raste, ali mirovine ne prate taj trend. Većina umirovljenika može samo sanjati o tom iznosu, jer ih više od 700.000 preživljava s manje, dakle u siromaštvu.
Mirovine sve više zaostaju za plaćama i troškovima Foto: Pixabay
Imate mirovinu nižu od 2.710 kuna i živite sami? U tom slučaju i službeno ste siromašni! Naime, Državni zavod za statistiku objavio je krajem kolovoza novu liniju siromaštva koja u Hrvatskoj iznosi upravo toliko. S manje iz mjeseca u mjesec preživljava više od 700.000 umirovljenika. Pritom su najugroženije udovice u obiteljskim mirovinama koje u prosjeku iznose 2.060 kuna.
Najniža mirovina za 40 godina staža ista kao i granica
“Službena statistika, dakle, smatra kako samac može preživjeti na granici siromaštva, ako ima mjesečni prihod viši od 2.710 kuna. Možda i može, no to je san većine umirovljenika doseći barem toliku mirovinu, iako su nerijetko odradili i po 40 godina staža. Kad bismo podijelili takvu mirovinu s aktualnom vrijednošću mirovine (AVM), linija siromaštva je istovjetna visini najniže mirovine za 39 godina radnog staža. Dovoljno? Nikako. Kako je moguće da radnik nakon skoro 40 godina rada može zaraditi samo mirovinu s granice siromaštva?!” – pita se i predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna A. Petrović.
Petrović smatra da je još i gore ako je riječ o paru umirovljenika, jer za njih državna statistika smatra da mogu preživjeti sa samo 2.845 kuna. Samim time nije jasno kako onda nacionalna naknada, koja će se isplaćivati starijim osobama koje nisu ostvarile pravo na mirovinu, može iznositi 800 kuna, odnosno više nego triput manje od službene linije siromaštva.
“A ako uzmemo cenzus za nacionalnu naknadu, granica siromaštva je 800 kuna po osobi. Skandalozno! Hajde uskladite svoje metodologije i računice i zaštitite najugroženije” – apelira predsjednica SUH-a.
Gotovo 70 posto mirovina ispod granice siromaštva
Stvarno stanje otkrivaju i podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. U skupini primanja do 500 kuna nalazi se 93.174 umirovljenika. Njihova prosječna mirovina je samo 233 kune. S s mirovinama od 500 do 1.000 kuna živi 64.761 građana. Prosječno primaju 751 kunu. Primanja od 1.000 do 1.500 kuna ima 111.571 osoba s prosjekom od 1.237 kuna. Od 1.500 do 2.000 kuna ima 162.986 umirovljenika. Prosjek mirovine im je 1.765 kuna. Najbrojnija skupina su umirovljenici s primanjima od 2.000 do 2.500 kuna, koliko prima 203.830 korisnika. Njihov prosjek primanja je 2.240 kuna. Mirovine od 2.500 do 3.000 kuna, s prosjekom od 2.761 kunu, ostvaruje 156.573 građana.
Kada zbrojimo sve kategorije s prosječnim primanjima do navedene granice siromaštva, dolazimo do brojke od 792.895 osoba, što je gotovo 70 posto od ukupno 1,15 umirovljenih građana prema općim propisima s tuzemnim i inozemnim mirovinama.
Ako i oduzmemo mirovine koje isplaćujemo u inozemstvo za dio staža odrađen u Hrvatskoj, onda dolazimo do nešto povoljnije, ali i dalje alarmantne brojke od 621.916 umirovljenih građana koji u Lijepoj našoj žive ispod granice siromaštva, što znači da od mirovine nemaju dovoljno kako bi podmirili najosnovnije mjesečne životne troškove. Od 971.613 tuzemnih mirovina prema općim propisima, riječ je o postotku od visokih 64 posto!
