Graf gladi: Hrana od 2006. preko 40 posto skuplja, evo koliko su stvarno rasle mirovine od tada
Velika većina umirovljenika ne mora posegnuti daleko u mladost, a prisjetit će se znatno jeftinijih namirnica. Kruh tri kune, mlijeko četiri, znatno jeftinije meso, voće, povrće… O inflaciji se ozbiljno priča tek kada ona počne divljati, ali ne smijemo zaboraviti da je ona konstantno prisutna. Evo što se dogodilo s cijenama hrane i pića u Europi od 2006. godine naovamo, a što s realnom kupovnom moći mirovina.
Foto: Unsplash, Eurostat
Inflacija postoji i kada se o njoj ne piše često kao danas. Ciljana stopa inflacije koju većina centralnih bankara (čiji je posao, između ostaloga, i kontrolirati inflaciju)iznosi oko 2 posto godišnje i ona se smatra generalno poželjnom pojavom. Time se zapravo stimulira potrošnja i pokreće ekonomija, jer novac malo po malo gubi svoju vrijednost pa ga je bolje zamijeniti za dobra, usluge ili ga investirati na financijskim tržištima. Kada inflacija ne bi postojala ili kada bi ona bila negativna (deflacija) poprilično žestoko bi se stimulirala štednja i odvajanje novca na hrpu jer bi se svakim danom, zbog pada cijena namirnica, moglo kupiti sve više stvari.
Hrana poskupjela 40 posto, mirovine realno narasle 10,4 posto
I dok se inflacija, odnosno indeks potrošačkih cijena precizno mjeri na oko 890 unaprijed odabranih dobara i usluga koje kupuje prosječno kućanstvo u Hrvatskoj, inflaciju možemo promatrati i na manjim skupovima namirnica – recimo na hrani i piću.
Kao početnu točku uzeli smo 2006. godinu, a od tada do danas imali smo jednu globalnu recesiju (2008.), a druga je u tijeku. Na europskoj razini, hrana i nealkoholna pića poskupjela su preko 40 posto na prostoru EU. Usklađivanje mirovina, različito u svakoj pojedinoj članici EU, nominalno je brojnim europskim umirovljenicima od tada do danas značajno povećalo mirovine, ali realni rast mirovina je izostao. U istom razdoblju, umirovljenicima su realno mirovine porasle za 10,4 posto. Muka nisu pošteđeni ni europski radnici, čije su plaće u istom razdoblju realno rasle oko 20 posto.
Foto: Usklađeni indeks potrošačkih cijena (EU) | Eurostat
Dakle, u pravilu je iz godine u godinu hrana samo skuplja. Kratkotrajna sniženja su na duljem roku potpuno zanemariva. Najveći rast cijena namirnica zabilježen je početkom 2008., ali je ovaj kojeg danas imamo (a ne nazire se vrhunac) još snažniji.
Foto: Crvenom bojom označeni su periodi kada je cijena hrane najviše poskupljivala, a zelenim kada je postajala jeftinija | Eurostat
Europski umirovljenici izvukli deblji kraj
Najpogođeniji ovakvim raspletom stvari su umirovljenici. Ne zato što su umirovljenici, nego zato što će inflacija neminovno najviše ugroziti bilo koga s redovitim niskim mjesečnim primanjima. U Hrvatskoj, ali i u većini EU zemalja, taj deblji štap izvukli su upravo penzići.
I dok se sve ovo događalo, imate li dojam da vas je itko od ovoga pokušao ili uspio zaštititi? Zanimljivo je uočiti da se ovo događa u cijeloj EU koja se u principu oslanja na vrlo slične modele mirovinske štednje. Razlike između pojedinih država članica su goleme, ali niti jedna od njih se ne može pohvaliti da je značajno unaprijedila položaj svojih starijih. Tamo gdje su mirovine bile pristojne, pristojne su i danas ili su nešto manje pristojne. Tamo gdje su bile nedostatne, nedostatne su i danas ili im je realna kupovna moć još slabija nego prije desetljeće i pol.
Nije ni čudo da među umirovljenicima vlada sve veća rezigniranost i ogorčenje kada u mjesec dana od mirovine ne mogu kupiti ni najosnovnije stvari. Nije ni čudo da su nam bolnice pune jer imamo stotine tisuća građana koji jedva preživljavaju mjesec, često s najjeftinijom i nekvalitetnom prehranom.
