Grad Zagreb će opet pokriti dugove domova za starije osobe: Izdvojit će čak 5,7 milijuna eura
Kao i prošle godine Grad Zagreb će pokriti dugove 11 domova za starije osobe koje ima pod svojom ingerencijom. Svi domovi su zabilježili dugovanja zbog povećanih troškova, a među njima prednjači dom Park sa 797.000 eura duga.
Čak 5,7 milijuna eura Grad Zagreb planira izdvojiti za sanaciju dugova 11 domova za starije osobe koje su pod njihovom ingerencijom. Stoji to u prijedlogu zaključka o raspodjeli sredstava za podmirenje obveza o kojem će gradski zastupnici raspravljati u Skupštini 5. listopada, piše novinarka Večernjeg lista, Katja Knežević. Podsjetimo, isto su učinili i lani.
Tako se zna da će najviše novca, čak 797.000 eura, otići na podmirivanje dugova Doma za starije Park. A dugove su nagomilali i ostali domovi: Centar, Dubrava, Ksaver, Maksimir, Medveščak, Peščenica, Sveta Ana, Sveti Josip, Trešnjevka i Trnje.
Novac je osiguran
Sredstva za povrat dugova osigurana su u ovogodišnjem proračunu, ali i u projekcijama za sljedeće dvije godine. Do iznosa od 5,7 milijuna eura gradski su oci došli analizom financijskog poslovanja. Cijene dobara i usluga koje domovi ne mogu racionalizirati ili ih prestati koristiti su, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od kolovoza prošle do istog mjeseca ove godine porasle za 7,8 posto.
– To ima direktan utjecaj na poslovanje te se bez financijske potpore osnivača može očekivati daljnje generiranje negativnog financijskog rezultata i u idućoj godini, stoji u analizi.
Viši rashodi, manji prihodi
S druge strane, prilikom otvaranja doma u Markuševcu, gradonačelnik Tomislav Tomašević je poručio da Grad Zagreb neće podizati cijene smještaja u svojih 11 domova. Grad Zagreb je, vrijedi spomenuti, prije 20 godina dobio upravljačka prava nad tim domovima te otada posebnim odlukama određuje cijene usluga u njima. Posljednji su put cijene podignute u lipnju 2018. godine.
Iako Grad zajedno s Vladom osigurava financijska sredstva za rad decentraliziranih domova za starije osobe, što uključuje plaće zaposlenika, materijalne i financijske rashode te nabavu dijela imovine te hitne intervencije, domovi bilježe manjak u poslovanju, a gubici se s vremenom gomilaju. U analizi stoji kako je zabilježen znatan pad iznosa s kojim Vlada sufinancira domove te povećanje rashoda koji uglavnom otpadaju na medicinsku opremu, higijenski materijal te osoblje.