Godinu dana hitne helikopterske službe: ‘Intervencija je bilo premalo’
Helikopterska hitna medicinska služba (HHMS) djeluje već godinu dana i donijela je značajan iskorak u dostupnosti hitne medicinske pomoći u Hrvatskoj. Iako je riječ o važnom koraku naprijed, sustav još ima ozbiljne manjkavosti – od rasporeda baza do nedovoljnog korištenja helikoptera. Razgovarali smo s Mladenom Turečekom, predsjednikom udruge HELP, koji godinama prati razvoj helikopterske službe i upozorava na ključne probleme.
Mladen Tureček Foto: Screenshot N1/hmms.hr
Smrt 26-godišnjeg mladića s otoka Lastova ponovno je skrenula pozornost na funkcioniranje hitne medicinske pomoći u udaljenim dijelovima Hrvatske. Mladić je više od osam sati putovao prema dubrovačkoj bolnici – brodom i kopnom – a helikopter HHMS-a nije poletio zbog loših vremenskih uvjeta. Vojni helikopter, iako potencijalna opcija, nije angažiran jer za to, navodno, nije upućen službeni zahtjev.
Helikopterska služba posebno značajna za starije osobe
Okolnosti cijelog događaja sada su pod istragom Državnog odvjetništva. Helikopteri HHMS-a ne mogu letjeti u uvjetima koji ugrožavaju sigurnost leta, poput jakih udara vjetra, guste magle i izrazito slabe vidljivosti. Kada helikopter HHMS-a ne može intervenirati, alternativa mogu biti vojni helikopteri ili pomorska medicinska služba.
HHMS je s radom započeo krajem ožujka prošle godine, a prvu intervenciju imao je na Uskrs. Odradio ju je tim iz Rijeke, prevozeći mladog pacijenta s Lošinja koji je pretrpio ozljedu glave. Danas HHMS djeluje iz četiri baze – Zagreb, Rijeka, Split i Osijek – s helikopterima Airbus H145 prilagođenim za medicinske letove. U prvoj godini rada zabilježeno je 1397 intervencija.
Helikopterska hitna služba ima poseban značaj za starije osobe, koje su češće pogođene hitnim stanjima poput moždanog i srčanog udara ili prijeloma. U takvim slučajevima svaka izgubljena minuta smanjuje šanse za oporavak, pa brz dolazak pomoći i prijevoz do bolnice mogu biti presudni.
Na kontinentu značajno manji broj intervencija
No podaci pokazuju veliku razliku u broju intervencija među bazama. Dok su baze na Krku i Braču imale po više stotina intervencija, Zagreb je zabilježio njih 163, a Osijek samo 55 – iako se radi o područjima s velikim brojem stanovnika.
Mladen Tureček, predsjednik udruge HELP, koja se godinama zalagala za uvođenje ove službe, upozorava na nekoliko problema u organizaciji sustava.
– Baze se nalaze na komercijalnim aerodromima, što nije optimalna pozicija. Na primjer, u Njemačkoj je više baza postavljeno u blizini ili na krovu bolnice. Znači, ne samo da je tamo heliodrom, već i cijela baza, što omogućuje bolje pokrivanje područja, brži dolazak na intervenciju i prijevoz pacijenta do bolnice, kaže Tureček.
Kao primjer navodi osječku bazu u zračnoj luci Klisa.
– Svojim radijusom više pokriva susjedne zemlje nego teritorij RH koji bi trebala pokrivati. Tu bi bazu trebalo preseliti više prema zapadu, u Slavonski Brod, kako bi se pokrivalo veće područje, pojašnjava.
Helikopteri se premalo koriste
Tureček upozorava i na način korištenja helikoptera. Od ukupnog broja intervencija, čak 86 posto odnosi se na tzv. sekundarne intervencije, u kojima helikopter nije poslan odmah na teren, već ga naknadno zatraži liječnik koji je utvrdio da je stanje pacijenta ozbiljnije nego što se isprva činilo.
– Smatram da bi trebalo poboljšati edukaciju osoblja koje zaprima hitne pozive i upućuje helikoptere na intervencije, jer brojke upućuju na to da je na kontinentu bilo premalo intervencija, da se helikopterska služba trebala više koristiti, kaže Tureček.
Poziva se i na podatke ADAC-ove službe iz Njemačke.
– Podaci koje sam dobio iz Njemačke pokazuju da je kod njih velika većina intervencija, oko 70 posto, primarna – odnosno helikopter se odmah upućuje na teren. Manji dio intervencija odnosi se na međubolnički prijevoz, ili na sekundarne intervencije. Ako usporedimo s našim brojkama, jasno je da bi helikoptersku službu trebali i mogli znatno više koristiti, zaključuje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
